FOTO: D. Puklavec/PIXSELL
Evropska unija sprema nova ograničenja za BiH: Evo šta bi moglo biti zabranjeno
11.11.2026. | 10:02 Dodaj BL Portal kao Google izvorBosna i Hercegovina mogla bi ostati bez mogućnosti uvoza željeznog otpada i otpada od obojenih metala iz Evropske unije, što bi moglo otežati poslovanje domaćih reciklažnih kompanija i uticati na proizvodne kapacitete ovog sektora.
Na ovaj problem upozorila je Spoljnotrgovinska komora BiH, koja se uključila u javnu raspravu Evropske komisije i zatražila da se preispita prijedlog prema kojem bi metalni otpad bio izostavljen sa liste vrsta otpada koje BiH može primati iz EU.
Prema informacijama Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH, Evropska komisija je navela da bi naša zemlja mogla biti uvrštena na listu država kojima se odobrava uvoz pet traženih kategorija neopasnog otpada, ali uz izuzetak metala.
Riječ je o novim pravilima koja je EU usvojila Uredbom o pošiljkama otpada (EU) 2024/1157. Njima se pooštravaju uslovi za prekogranično kretanje otpada, s ciljem unapređenja upravljanja otpadom, razvoja cirkularne ekonomije i zaštite životne sredine.
BiH je u okviru postupka zatražila nastavak uvoza pet kategorija neopasnog otpada: papira, gume, tekstila, metala i otpada koji se koristi kao alternativno gorivo (RDF).
Iz EU uvezeno manje od 1.500 tona metalnog otpada
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je naša zemlja tokom 2023. godine izvezla ukupno 965.381 tonu odabranih tokova otpada, dok je uvoz iznosio 29.566 tona.
Kada je riječ o željeznom otpadu i otpadu od obojenih metala, u BiH je uvezeno ukupno 8.115 tona, od čega je iz zemalja Evropske unije stiglo 1.448,15 tona, odnosno 17,8 odsto.
Iz Spoljnotrgovinske komore upozoravaju da bi eventualna zabrana uvoza ovih sirovina mogla ograničiti pristup materijalu potrebnom za rad domaćih prerađivača, smanjiti iskorištenost postojećih kapaciteta i otežati poslovanje kompanija koje su povezane sa evropskim tržištem.
Posebno ističu da se metalni otpad nakon prerade vraća u proizvodne tokove, čime se smanjuje potreba za korištenjem novih sirovina i doprinosi razvoju cirkularne ekonomije.
Komora traži preispitivanje prijedloga
Reakcija Komore uslijedila je nakon što su joj se obratile kompanije iz domaće reciklažne industrije, tražeći da se uključi u raspravu o najavljenim promjenama.
U svom obraćanju Evropskoj komisiji naveli su da nedostatak sveobuhvatnih podataka ili detaljnih informacija ne bi trebalo automatski tumačiti kao dokaz da privatne reciklažne kompanije ne ispunjavaju ekološke zahtjeve ili nemaju kapacitete za odgovorno upravljanje otpadom.
Zbog toga su zatražili da se jasno razdvoje nedostaci u dostupnosti i izvještavanju o podacima od stvarnog stanja i ekoloških performansi pojedinačnih postrojenja.
Komora je pozvala Evropsku komisiju da primijeni proporcionalan pristup zasnovan na dokazima, uz mogućnost da domaće kompanije dostave dodatne informacije o svojim tehničkim i operativnim kapacitetima, kao i ispunjavanju ekoloških standarda.
Zatraženo je da se prijedlog o isključenju metalnog otpada preispita prije donošenja konačne odluke.
Odluka Evropske komisije očekuje se nakon završetka javne rasprave, koja je trajala do 16. oktobra, a krajnji rok za njeno donošenje je 21. novembar.
