Dobra vijest za zaposlene: Slovenija uvodi skraćeno radno vrijeme ili slobodan petak

06.08.2025. | 11:40

U Sloveniji od 1. januara 2026. godine djelimično će stupiti na snagu novi zakon koji predstavlja pravu revoluciju na tržištu rada.

Osim što predviđa povećanje naknada za nezaposlene i učesnike javnih radova, kao i lakši pristup tržištu rada za mlade, studente i penzionere, zakon će omogućiti i radnicima koji se približavaju penziji da smanje svoju radnu obavezu.

Konkretno, radnici stariji od 58 godina, kao i oni sa najmanje 35 godina radnog staža, moći će praktično da biraju: da petak imaju slobodan, da vikend produže, ili da rade skraćeno – po šest sati dnevno. Ovo je potvrdilo Ministarstvo za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti za slovenačke medije. Ministarstvom rukovodi Luka Mesec iz partije Levica, koja pruža manjinsku podršku vladi Roberta Goloba. U toku je izrada podzakonskih akata koji će omogućiti sprovođenje ovih novih pravila.

Model nazvan 80-90-100 predviđa: radno vrijeme od 80%, platu od 90% i pune doprinose kao da se radi 100%. Ova ideja djelimično preuzima iskustva Islanda, Irske i Njemačke, gdje su slični modeli doveli do pozitivnih rezultata: veće produktivnosti, manje izostanaka i bolje efikasnosti. U Sloveniji su već sprovedeni pilot-projekti u tehnološkim firmama, koji su pokazali slične rezultate.

Iz Ministarstva rada navode da će, ako se promjene pokažu uspješnim, krenuti i korak dalje u liberalizaciji radnih propisa. Do kraja 2028. godine moguće su i dodatne promjene: dodatak za rad subotom, obavezni božićni bonus za sve zaposlene i uvođenje radne nedjelje od 38 sati.

Više novca za nezaposlene, bolji uslovi za studente i javne radnike
U okviru prve faze zakonskih izmjena predviđene su i dodatne mjere. Nezaposleni u Sloveniji od 2026. godine dobiće više novca kroz naknade. Maksimalni iznos koji će nezaposleni primati tokom prva tri mjeseca nakon prestanka radnog odnosa iznosiće 130% prosječne bruto minimalne zarade, što trenutno premašuje 1.660 evra. Ako ni nakon tri mjeseca ne pronađu posao, sledi naknada od 110%, zatim 100%, a na kraju 70% prosječne bruto minimalne zarade.

Značajne promjene i povećanja predviđena su i za učenike, studente i učesnike javnih radova. Oni će imati veće minimalne satnice i bolje uslove rada. Planirani su i posebni podsticaji za zapošljavanje osoba starijih od 59 godina – do 40% mjesečne neto naknade. Ova kategorija građana dobiće pravo i na više dozvoljenih sati povremenog i privremenog rada.

Penzionerima se mjesečni limit rada povećava sa 60 na 85 sati, čime se proporcionalno povećava i maksimalni godišnji prihod koji mogu ostvariti po tom osnovu.

Ministarstvo finansija zabrinuto zbog budžetskog opterećenja
Usvajanju ovog zakona prethodili su dugotrajni pregovori sa socijalnim partnerima, ali je zakon na kraju donesen po hitnom postupku, jer je njegovo usvajanje bilo povezano sa povlačenjem 140 miliona evra iz evropskih fondova.

Međutim, Ministarstvo finansija, na čijem čelu je dugogodišnji menadžer i bivši direktor Adria Airwaysa Klemen Boštjančič, izrazilo je rezerve u vezi sa finansijskim opterećenjem koje ove mjere donose. Ukupni trošak za državni budžet procjenjuje se na preko 40 miliona evra, pa će podzakonski akti koji regulišu tržište rada biti donošeni postepeno, do kraja 2028. godine – ako, naravno, vlada lijevog centra opstane do tada, prenosi Nova.