Privreda u plusu: Cijene pogurale rast BDP-a u BiH

02.07.2026. | 23:14

Iako je privreda BiH u prvom kvartalu ove godine zabilježila rast bruto domaćeg proizvoda od 2,2 odsto, uz veliki skok u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva, ekonomisti i privrednici upozoravaju da iza pozitivne statistike ne stoji snažniji privredni zamah, već prije svega rast cijena i potrošnje.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je, poredivši isti period lani, najveći doprinos rastu privredne aktivnosti u prva tri mjeseca dala oblast hotelijerstva i ugostiteljstva, u kojoj je bruto dodata vrijednost povećana za 10,2 odsto. Posmatrano po kategorijama BDP-a, potrošnja domaćinstava povećana je za 3,2 odsto, potrošnja vlade za 1,8, bruto investicije za 1,5, izvoz robe i usluga za svega 0,1, a uvoz za 1,3 odsto.

Član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeka” Goran Kurtinović kaže da rast bruto dodate vrijednosti u ugostiteljstvu i hotelijerstvu ne znači da je sektor ostvario veći promet ili imao više gostiju.

– Rast je prije svega posljedica povećanja cijena usluga. One su u odnosu na prošlu godinu više za deset do 20 odsto, dok istovremeno ne bilježimo veći obim potrošnje, naprotiv, u pojedinim mjesecima imamo pad prometa i manji broj turista. Da nije bilo korekcije cijena, vjerovatno bismo govorili o padu poslovanja – rekao je Kurtinović, navodi Glas Srpske.

Prema njegovim riječima, ugostitelji su posljednjih godina iscrpili gotovo sve mogućnosti za unapređenje ponude, ali bez sistemske podrške nadležnih neće biti moguće ostvariti značajniji iskorak.

– Ako je turizam strateška grana, onda je potrebno napraviti dugoročan plan razvoja koji će obuhvatiti i rješavanje problema nedostatka radne snage. Odlazak radnika na sezonski rad svake godine povećava troškove poslovanja, što se na kraju odražava i na cijene usluga. Bez zajedničkog djelovanja institucija i privrede teško možemo očekivati značajniji rast turističkog prometa – istakao je Kurtinović.

On dodaje da je konkurencija među ugostiteljima velika, zbog čega cijene nisu nerealno formirane, već predstavljaju odgovor na rast troškova poslovanja.

Ekonomista Zoran Pavlović ocijenio je da rast BDP-a od 2,2 odsto nije dovoljan razlog za optimizam, jer se najvećim dijelom zasniva na rastu domaće potrošnje, dok izvoz i investicije ostaju slabi.

– Domaća potrošnja jeste važna za funkcionisanje privrede, ali kada je stopa rasta BDP-a gotovo na nivou inflacije, teško je govoriti o stvarnom ekonomskom napretku. Istovremeno, izvoz prema evropskom tržištu slabi zbog usporavanja privrede u zemljama Evropske unije, što dodatno opterećuje domaću ekonomiju – rekao je Pavlović.

On smatra da rast potrošnje domaćinstava ne odražava poboljšanje životnog standarda.

– Veći dio potrošnje posljedica je rasta cijena, ali i većeg zaduživanja građana. To znači da se potrošnja u značajnoj mjeri finansira kreditima, a ne većom kupovnom moći stanovništva – naglasio je Pavlović.

Prema njegovoj procjeni, ni u drugoj polovini godine ne treba očekivati značajniji ekonomski iskorak, jer će fokus političkih aktera biti na predstojećim izborima, a ne na reformama koje bi podstakle privredu.

INVESTICIJE

Govoreći o skromnom rastu investicija, Zoran Pavlović ističe da politička nestabilnost i neiskorištena sredstva evropskih fondova predstavljaju ozbiljnu prepreku privrednom razvoju.

– Ne uspijevamo da povučemo sredstva iz evropskog Plana rasta, dok istovremeno političke blokade i neusvajanje potrebnih zakona dodatno obeshrabruju investitore. Bez snažnije podrške domaćoj proizvodnji i većih ulaganja teško možemo očekivati ozbiljniji privredni rast – rekao je Pavlović.