Alternativna tržišta: BiH mora tražiti plan B za svoje naoružanje
15.04.2025. | 07:02Iako je predsjednik SAD Donald Tramp odlučio da većini trgovinskih partnera, uključujući i BiH, na 90 dana odgodi uvođenje američkih carina, naše kompanije iz namjenske industrije nemaju vremena za gubljenje, već moraju tražiti alternativna tržišta za svoje proizvode, ističu stručnjaci.
Izvoz BiH u SAD je, podsjećanja radi, prošle godine iznosio 234,5 miliona KM, od čega čak 135 miliona KM otpada na naoružanje i srodne proizvode.
Amerika je uvela BiH carine od 35 odsto, zbog čega su se u poslovnoj zajednici u BiH i te kako zabrinuli, a onda odahnuli, kad je objavljeno da su one pauzirane. Ipak, nepuna tri mjeseca brzo prođu…
“Bolje su i tri mjeseca, nego ništa, ali ako carine budu uvedene nakon 90 dana, privrednici iz BiH će osjetiti posljedice. Značajan je izvoz za Ameriku, a posebno je značajan pošto izvozimo u EU, koja veliku količinu svoje robe izvozi u SAD. Tako da, imamo i direktne i indirektne posljedice. Ja se nadam da će u ovih 90 dana doći možda do nekih drugih planova Sjedinjenih Američkih Država, odnosno da će promijeniti planove koji se odnose na carine”, rekao je Almin Mališević, sekretar Grupacije namjenske industrije u FBiH Privredne komore FBiH.
Na pitanje treba li BiH u međuvremenu da traži potencijalni plan B, odnosno alternativna tržišta za namjensku industriju, on odgovara potvrdno.
“U svakom slučaju, disperzija tržišta je uvijek dobra i privrednici traže svakako neka nova tržišta, tako da im država u tome može pomoći. Što više imate kupaca, odnosno tržišta, to je bolje i manji vam je rizik”, istakao je Mališević.
Podsjetimo, vrijednost izvoza namjenske industrije BiH je za deset godina povećana za vrtoglavih 400 odsto. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, kada su u pitanju, ukupno, oružje i municija, te njihovi dijelovi i pribor, kao i eksplozivi i pirotehnički proizvodi, izvoz je (prema svim zemljama svijeta gdje u koje smo ih izvozili) 2014. iznosio 112.125.766, a prošle godine je bio “težak” 561.501.223 KM.
Ekonomista Igor Gavran kaže da, uz sve pozitivne rezultate koje bh. namjenska industrija ostvaruje na inostranim tržištima, postoji i mnogo apsurdnih propusta i autodestrukcije uzrokovane političkim odlukama.
“Naime, iako barem u nekim segmentima imamo vlastitu proizvodnju oružja, municije i vojne opreme, vrlo često naše Oružane snage ili policijske službe na raznim nivoima takve iste proizvode nabavljaju iz uvoza. Recimo, imamo domaći pištolj vampir, koji proizvodi TRB Bratunac, i bilo bi normalno da svaki policajac u državi ima taj pištolj kao službeno oružje. Međutim, to nije slučaj. Imamo domaća laka oklopna vozila koja proizvodi ista kompanija, ali se svejedno u Federaciji BiH uvoze kanadska, negdje se spominju turska. Imamo i određenu početnu proizvodnju dronova, ali se opet i oni mahom uvoze, imamo vlastite automatske puške, ali opet i vojska i policija dobrim dijelom koriste uvozne”, kaže Gavran za “Nezavisne novine“.
Gavran pita – kako da uopšte ponudite stranom kupcu nešto što vaša vlastita vojska i policija ne koriste?
“Kako da adekvatno testirate proizvode bez korištenja u vlastitim jedinicama? Također, koliko god je lijepo vidjeti izvoz koji imamo, moramo raditi na razvoju većeg broja proizvoda, sami ili u kooperaciji s ranijim partnerima iz bivše zajedničke namjenske industrije SFRJ kao najlogičnijim izborom, jer smo nekada zajedno razvijali i proizvodili vrhunske proizvode poput tenka M-84, a naravno, dobrodošla je saradnja i sa drugim stranim kompanijama, ali samo ako osigurava da naša industrija profitira u smislu preuzimanja napredne tehnologije i širenja lepeze proizvoda, a ne da samo nekoga snabdijevamo komponentama koje nosu gotov proizvod”, poručuje Gavran.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, naš ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM.
“BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije, koja čini više od 60 odsto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza odnosi se na prehrambenu i drvnu industriju”, kažu iz STK BiH za “Nezavisne novine”.
