Vlada Srpske utvrdila: Maksimalna maloprodajna cijena bijelog hljeba 1,90 KM

29.02.2024. | 13:42

Vlada Republike Srpske utvrdila je danas da maksimalna maloprodajna cijena bijelog hljeba težine 600 grama proizvedenog od brašna tip 500 bude 1,90 KM, izjavio je ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić.

Šulić je istakao da je odluka o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena donesena s ciljem zaštite standarda stanovništva.

“Pratićemo sprovođenje uredbe na terenu. Jedna od ideja je da se sarađuje sa pekarskom industrijom i da se unapređuje saradnja”, rekao je Šulić na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon sjednice Vlade Srpske.

On je podsjetio da je Vlada Srpske u procesu dodjele brašna socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.

Prema njegovim riječima, Vlada i resorno ministarstvo svjesni su situacije da je u Srpskoj došlo do značajnog povećanja cijena pekarskih proizvoda, zbog čega je održano nekoliko sastanaka sa predstavnicima pekarske industrije.

“Na tim sastancima smo približili stavove, ali nažalost nismo mogli naći zajedničko rješenje kako i na koji način da stanemo u kraj rastu cijena pekarskih proizvoda i zato smo odlučili da predložimo usvojenu odluku”, naglasio je Šulić.

Šulić je dodao da u pojedinim gradovima i opštinama u Srpskoj cijena hljeba je jeftinija od cijene u uredbi, zbog čega je definisano da je to maksimalna cijena preko koje se ne može ići, dok svaki proizvođač cijenu proizvoda može i nivelisati na niže od 1,90 KM.

Prema njegovim riječima, kada se prave određeni pekarski proizvodi koriste se različite stvari kao što su kvasac, brašno, voda, struja i, kada se dođe na ostale troškove, prave se razlike u cijeni konačnog proizvoda, zbog čega su pakovanja skuplja, pa za isti proizvod u jednom dijelu Srpske izdvajate skoro jednu KM manje nego u drugom.

Šulić je rekao da će stanje na terenu pratiti republički Inspektorat, kao i da su propisane kazne u skladu sa zakonom.

On je pojasnio da zakonski nije moguće da se ograniči minimalna proizvodnja ove vrste hljeba.

“Nismo željeli da donosimo bilo kakve odluke koje će biti nezakonske i iz tog razloga smo išli sa ovom uredbom”, naveo je Šulić.

Resorni ministar kaže da će Ministarstvo nastaviti da pravi sastanke mlinarsko-pekarskom industrijom.

“Jedan od načina o kojem ćemo u narednom periodu razgovarati sa njima je da vidimo da li postoje pekare koje su spremne u Republici Srpskoj da im Vlada Srpske putem interventnih nabavki donira određene količine brašna i da sa tom količinom brašna i Vlada utiče u nivelaciji samih cijena”, ukazao je Šulić.

Šulić je rekao da će odluka o maksimalnoj maloprodajnoj cijeni bijelog hljeba biti objavljena u “Službenom glasniku Srpske”, što znači osmog dana od objavljivanja stupa na snagu.

Šulić je najavio da će najvjerovatnije u martu biti završena podjela 1.500 socijalnih paketa.

On je rekao da je resorno ministarstvo napravilo uporednu analizu cijena osnovnih životnih namirnica u Srpskoj i zemljama okruženja.

Kada je riječ o Federaciji BiH /FBiH/, on kaže da je od 36 proizvoda 30 jeftinije u Srpskoj, a ovih šest proizvoda koji su neznatno skuplji za nekoliko feninga.

Govoreći o podizanju najniže plate u Srpskoj, Šulić je ukazao da je u proteklih nekoliko godina Vlada radila na različitim rasterećenjima privrede i podsticajima.

Šulić je pojasnio da je zbirna osnovica stope doprinosa na bruto platu u Srpskoj je 31 odsto, a u FBiH 41,5 odsto.

“Što govori da je Vlada Srpske unazad nekoliko godina radila na rasterećenju zbirne stope poreza i doprinosa na platu da bi podstakla privredni rast i privredu”, poručio je Šulić.

Od 2019. godine Vlada je, kako je rekao, privrednim subjektima isplatila 62,5 miliona KM povrata podsticaja na povećanje plata.

Šulić je rekao da Vlada Srpske putem Zavoda za zapošljavanje svake godine izdvaja pet miliona KM na nova zapošljavanja.

“Vlada je odlukom Narodne skupštine Srpske u vezi sa fiskalnim i parafiskalnim nametima uštedila privredi u toku jedne godine 30 miliona KM”, podsjetio je Šulić.

On je rekao da je u Republici Srpskoj od 2019. do 2023. godine novozaposlenih 18.125 lica, podsjetivši da je u tom periodu bila i kriza uzrokovana epidemijom virusa korona.