U Bjelorusiju po novi bubreg ili jetru: Evo koliko je pacijenata iz Srpske dobilo organ

Nikola Simić | BL Portal
20.11.2026. | 07:16 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Od početka saradnje sa zdravstvenim ustanovama u Bjelorusiji, koju je 2021. godine uspostavio Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, novi bubreg dobila su ukupno 94 pacijenta iz Srpske. Za liječenje ovih osiguranika do sada je izdvojeno oko 6,4 miliona konvertibilnih maraka, čime je značajno unaprijeđena dostupnost zdravstvene zaštite za najteže bolesnike.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za BL portal ističu da u potpunosti finansiraju transplantaciju organa za sve svoje osiguranike, bez obzira na to da li je riječ o zahvatima sa živog donora ili o kadaveričnim transplantacijama.

„Budući da Bosna i Hercegovina nije dio Eurotransplant mreže, naši osiguranici kadaveričnu transplantaciju teže mogu da ostvare u zemljama Evropske unije, zbog čega smo još prije nekoliko godina konkretnim aktivnostima omogućili da se ovaj vid liječenja sprovodi u Bjelorusiji“, navode iz Fonda.

Na samom početku ove saradnje Fond je imao ugovor samo sa jednom zdravstvenom ustanovom u Minsku, ali je taj krug nedavno proširen potpisivanjem ugovora sa još jednom ustanovom u gradu Brestu. Prije uspostavljanja ovog modela, veoma mali broj osiguranika iz Srpske uspio je da dođe do kadaverične transplantacije u zemljama Evropske unije.

U Bjelorusiji sada dostupna i transplantacija jetre

Pored transplantacije bubrega, za oboljele iz Republike Srpske kojima je ovaj vid liječenja jedina nada napravljen je još jedan veliki iskorak. Iz Fonda zdravstvenog osiguranja naglašavaju da je osiguranicima u Bjelorusiji sada dostupna i transplantacija jetre.

„U ovoj godini Fond je već finansirao transplantaciju jetre u Bjelorusiji za dvoje naših osiguranika, za šta je izdvojeno oko 500.000 konvertibilnih maraka“, potvrđuju naši sagovornici za BL portal.

Ovakav pristup prepoznat je i van granica Republike Srpske, pa su primjer Fonda počeli da slijede i pojedini drugi fondovi u regionu koji takođe nastoje da za svoje pacijente obezbijede transplantacije izvan zemalja Evropske unije.

Jasan put do zahvata i novi vodič za pacijente

Osigurana lica mogu ostvariti pravo na liječenje u ustanovama izvan Republike Srpske sa kojima Fond ima potpisan ugovor onda kada takav zahvat nije moguće obaviti u domaćim ustanovama. Osnovni uslov za to je prijedlog koji daje Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, a ukoliko liječenje nije moguće obaviti ni u ugovornim ustanovama u Srbiji, pacijentima je omogućeno liječenje i u drugim inostranim klinikama sa kojima Fond nema direktne ugovore.

Kako bi pacijenti, ali i same zdravstvene ustanove, na brz i jednostavan način došli do svih informacija o ostvarivanju ovog prava, Fond je nedavno pripremio i poseban vodič dostupan na njihovoj zvaničnoj internet stranici.

„U ovom vodiču precizno je opisan cjelokupan put ostvarivanja prava, koja je dokumentacija potrebna za finansiranje transplantacije, kao i svi uslovi koji moraju biti ispunjeni za slanje osiguranika u Bjelorusiju“, pojašnjavaju iz Fonda, dodajući da je ova informacija proslijeđena svim zdravstvenim ustanovama radi jednoobraznog postupanja i pravovremenog informisanja građana.

Liječenje traže i građani iz drugih zemalja

Zbog uspješnosti ovog programa, na adresu Fonda stizali su i upiti ljudi koji nemaju zdravstveno osiguranje u Srpskoj, ali su pravila u ovom slučaju potpuno jasna. Iz Fonda zdravstvenog osiguranja naglašavaju da transplantaciju finansiraju isključivo za građane koji su na zdravstveno osiguranje prijavljeni u Republici Srpskoj po jednom od zakonom predviđenih osnova.

„Imali smo obraćanja građana iz drugih zemalja za finansiranje ove procedure jer u svojim državama teško mogu da realizuju ovu mogućnost, ali mi zdravstvene usluge možemo da finansiramo isključivo za naše osiguranike koji kroz doprinose izdvajaju za zdravstvo, a po istom principu funkcionišu i svi drugi fondovi u regionu“, ističu iz ove institucije.

Kada je riječ o dinamici slanja pacijenata u Bjelorusiju, ona zavisi od dva ključna faktora. Kako navode u Fondu, odlazak na zahvat uslovljen je obimom posla u tamošnjim zdravstvenim ustanovama, ali i trenutnim zdravstvenim stanjem samog pacijenta, čiji status mora biti zadovoljavajući za obavljanje ovako složene operacije.

Šta sve pokriva obavezno osiguranje

Pored samog operativnog zahvata u inostranstvu, briga o pacijentima obuhvata i period prije i poslije operacije. Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske podsjećaju da u potpunosti finansiraju sve predtransplantacione pripreme, kao i neophodne lijekove koje koriste osiguranici sa transplantiranim organima, čime je pokrivena njihova cjelokupna zdravstvena zaštita.

„Važno je napomenuti da obavezno zdravstveno osiguranje u potpunosti finansira sam proces liječenja osiguranika, dok putni troškovi nisu dio obaveznog zdravstvenog osiguranja“, zaključuju iz Fonda za BL portal.

Uz jasno definisane procedure i proširenje saradnje na nove klinike i vrste zahvata, ovaj program ostaje ključna nada za najteže bolesnike u Republici Srpskoj kojima je transplantacija jedini put do oporavka.