Sve manje letova iz Zagreba: Šta čeka putnike iz Srpske? FOTO

BL Portal
20.11.2026. | 12:44 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Zagrebački aerodrom „Franjo Tuđman“, koji koriste i brojni putnici iz Republike Srpske prilikom odlaska u zemlje zapadne Evrope i druge međunarodne destinacije, suočava se sa ozbiljnim promjenama. Pojedine velike aviokompanije ukidaju linije prema Zagrebu, druge smanjuju broj letova, a statistika pokazuje da je rast broja putnika značajno usporen.

Ovakav razvoj događaja mogao bi biti važan i za građane Banjaluke i drugih gradova Srpske koji prilikom planiranja putovanja razmatraju polaske iz Zagreba, posebno zbog većeg izbora međunarodnih destinacija.

Zanimljivo je da se promjene dešavaju upravo u trenutku kada se zagrebački aerodrom približava granici od pet miliona putnika godišnje, nakon čega bi, prema postojećem koncesionom ugovoru, trebalo da uslijedi dodatno proširenje putničkog terminala.

Četiri mjeseca zaredom bilježe pad broja putnika

Zagrebački aerodrom je tokom prošle godine zabilježio rekordnih 4,72 miliona putnika, ali rezultati za prvih deset mjeseci 2026. godine pokazuju da je raniji trend rasta značajno usporen.

Prema zvaničnim podacima aerodroma, od januara do oktobra ove godine evidentirano je 4.070.188 putnika, što je svega 0,6 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.

Posebno je značajno da je od jula do oktobra svaki mjesec zabilježio manje putnika nego godinu ranije.

U julu je kroz aerodrom prošlo 468.194 putnika, u avgustu 479.275, u septembru 455.530, a u oktobru 447.641 putnik.

Najveći pad zabilježen je u septembru, kada je broj putnika bio manji za 3,3 odsto, dok je u oktobru smanjen za tri odsto.

Tako se zagrebački aerodrom našao u situaciji da, uprkos blagom rastu na godišnjem nivou, već nekoliko mjeseci bilježi negativne rezultate.

Velike aviokompanije ukidaju linije i smanjuju broj letova

Dodatni problem predstavljaju najave pojedinih velikih aviokompanija da će naredne godine smanjiti broj letova ili potpuno obustaviti određene linije prema Zagrebu.

„Austrian Airlines“ odlučio je da ukine dugogodišnju liniju između Zagreba i Beča, a posljednji let najavljen je za 10. januar 2027. godine.

Promjene se odnose i na Veliku Britaniju. „British Airways“ povukao je iz prodaje karte za letove između Zagreba i londonskog aerodroma Hitrou tokom ljetnje sezone 2027. godine.

Španska „Iberija“ planira skraćivanje sezone letova prema Madridu i smanjenje broja sedmičnih polazaka. Umjesto ranije planiranog početka sezone krajem marta, prvi let u 2027. godini predviđen je za 3. jun.

Tokom avgusta naredne godine planirano je pet povratnih letova sedmično, dok ih je ove godine bilo devet.

Smanjenje kapaciteta najavio je i „Qatar Airways“, koji planirani broj letova između Zagreba i Dohe smanjuje sa sedam na četiri sedmično tokom ljetnje sezone.

Promjene su najavljene i kod „Air Francea“, koji je iz prodaje uklonio dio ranije planiranih letova između Zagreba i Pariza za proljeće i početak ljeta 2027. godine.

Za putnike iz Republike Srpske koji koriste zagrebački aerodrom ovo znači da bi prilikom planiranja putovanja trebalo pažljivije pratiti redove letenja, naročito kada je riječ o direktnim vezama prema pojedinim evropskim destinacijama.

Ipak, ukidanje pojedinih linija ne znači da će određeni gradovi ostati bez direktnih letova iz Zagreba. Na primjer, iz zagrebačkog aerodroma poručili su da putnici neće izgubiti mogućnost direktnog putovanja prema Beču i Londonu, jer na tim relacijama postoje i drugi prevoznici.

Skuplje aerodromske naknade dodatni problem za prevoznike

Jedan od faktora koji se dovodi u vezu sa promjenama jeste novi cjenovnik aerodromskih naknada, koji je na zagrebačkom aerodromu počeo da se primjenjuje 1. juna ove godine.

Pojedine naknade povećane su između 10 i 24 odsto, a poskupljenje se odnosi na slijetanje i polijetanje aviona, usluge za putnike, bezbjednosne preglede i korišćenje aerodromske infrastrukture.

To predstavlja dodatni trošak za aviokompanije, posebno one koje posluju na linijama na kojima je konkurencija velika, a zarada ograničena.

Ipak, za sada nema konkretne potvrde da je povećanje aerodromskih naknada glavni razlog zbog kojeg pojedini prevoznici smanjuju broj letova ili napuštaju Zagreb.

Za putnike iz Banjaluke i Republike Srpske posebno je važno pitanje da li bi veći troškovi poslovanja mogli uticati i na cijene avionskih karata.

To se za sada ne može pouzdano predvidjeti, jer konačne cijene zavise od više faktora, među kojima su potražnja, cijene goriva, konkurencija i poslovna politika samih aviokompanija.

Stari terminal Pleso mogao bi ponovo biti otvoren

Iza promjena u putničkom saobraćaju krije se i pitanje budućeg razvoja zagrebačkog aerodroma.

Aerodrom „Franjo Tuđman“ nalazi se u javnom vlasništvu. Republika Hrvatska ima 55 odsto udjela, Grad Zagreb 35 odsto, dok Zagrebačka županija i Grad Velika Gorica imaju po pet odsto.

Međutim, upravljanje aerodromom povjereno je privatnom međunarodnom konzorcijumu ZAIC, u kojem učestvuju francuske kompanije „Groupe ADP“ i „Bouygues“, turski „TAV Airports“ i drugi investitori.

Koncesioni ugovor potpisan je na 30 godina, a upravljanje aerodromom povjereno je koncesionaru do 2042. godine.

Prema ugovoru, koncesionar je preuzeo obavezu izgradnje novog putničkog terminala, njegovog održavanja i upravljanja aerodromom, ali i dodatnog proširenja kada godišnji broj putnika dostigne pet miliona.

Planirano proširenje podrazumijeva izgradnju tri nova izlazna salona na zapadnom dijelu terminala, pratećih sadržaja i dodatnih površina za parkiranje aviona.

Ugovorom je predviđeno da radovi na proširenju počnu najkasnije 1. januara 2032. godine, čak i ako prag od pet miliona putnika ne bude dostignut ranije.

Međutim, prema pisanju hrvatskog portala „Index“, pojavila se mogućnost da koncesionar od hrvatske vlade zatraži drugačije rješenje – ponovno otvaranje starog putničkog terminala Pleso.

Prema tim navodima, ideja je da se na stari terminal prebaci dio saobraćaja, prvenstveno letovi niskobudžetnih aviokompanija, dok bi se putnički promet na dva terminala računao odvojeno.

Takav pristup mogao bi uticati na dostizanje ugovorenog praga od pet miliona putnika na novom terminalu i potencijalno odgoditi dodatna ulaganja.

Ipak, riječ je o nezvaničnim informacijama koje je objavio „Index“, a ne o potvrđenoj odluci hrvatske vlade.

Ryanair i Wizz Air mogli bi dodatno promijeniti tržište

U slučaju ponovnog otvaranja starog terminala, kao potencijalni korisnici pominju se mađarski „Wizz Air“ i irski „Ryanair“.

Riječ je o aviokompanijama koje posluju po modelu niskobudžetnog prevoza i koje bi, prema navodima hrvatskog portala, mogle dodatno proširiti svoje prisustvo na zagrebačkom aerodromu.

„Ryanair“ je posljednjih godina bio jedan od važnih pokretača rasta broja putnika u Zagrebu, nudeći veliki broj međunarodnih linija.

Takav razvoj mogao bi biti zanimljiv i putnicima iz Republike Srpske, jer bi veći broj linija potencijalno značio više mogućnosti za pronalaženje povoljnijih avionskih karata.

S druge strane, dodatno širenje niskobudžetnih prevoznika moglo bi pojačati konkurenciju tradicionalnim aviokompanijama, među kojima je i hrvatski nacionalni prevoznik „Croatia Airlines“.

Koliko se tržište mijenja pokazuje i poređenje putničkog saobraćaja prema Londonu.

Na liniji Zagreb – londonski Hitrou, „British Airways“ i „Croatia Airlines“ zajedno su u prvih devet mjeseci 2026. godine prevezli 68.303 putnika, što je 5,5 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine.

Istovremeno je „Ryanair“ na liniji Zagreb – London Stansted prevezao 142.473 putnika, odnosno 20,8 odsto više nego godinu ranije.

Ovi podaci pokazuju koliko se mijenjaju navike putnika i koliko je tradicionalnim aviokompanijama teško da se takmiče sa prevoznicima koji nude jeftinije karte.

Podsticaji za nove linije, ali šta će odlučiti hrvatska vlada?

Zagrebački aerodrom od juna 2026. godine primjenjuje i poseban model podsticaja za privlačenje aviokompanija i otvaranje novih ili slabije zastupljenih linija tokom cijele godine.

Za prevoznike koji ispune propisane uslove predviđeno je potpuno oslobađanje od naknade za slijetanje tokom prve godine, popust od 50 odsto u drugoj i 25 odsto u trećoj godini.

Predviđeni su i popusti na putničke naknade, koji iznose 40 odsto u prvoj, 20 odsto u drugoj i 10 odsto u trećoj godini.

Sve to pokazuje da zagrebački aerodrom pokušava da privuče nove prevoznike i zadrži konkurentnost, ali istovremeno mora da odgovori na pitanje budućih ulaganja i ispunjavanja obaveza iz koncesionog ugovora.

Za putnike iz Banjaluke i Republike Srpske posebno će biti važno da li će najavljene promjene donijeti manje direktnih veza ili će dolazak novih prevoznika otvoriti mogućnost za veći izbor destinacija i povoljnije avionske karte.

Zagreb je i dalje jedna od mogućnosti koju putnici iz našeg područja mogu razmotriti prilikom odlaska na međunarodna putovanja, ali će naredni period pokazati kako će se promjene odraziti na njegovu ponudu.

Za sada je izvjesno da se zagrebački aerodrom suočava sa usporavanjem putničkog saobraćaja, odlaskom pojedinih velikih prevoznika i važnim odlukama o budućem razvoju infrastrukture.