SPC i vjernici slave Svetog Atanasija Velikog: Ovo su narodna vjerovanja i običaji

15.05.2026. | 07:13

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 15. maja slave Svetog Atanasija Velikog, najprogonjenijeg sveca u istoriji hrišćanstva.

Sveti Atanasije Veliki od ranog djetinjstva bio je posvećen vjeri. Kao đakon arhiepiskopa Aleksandra, učestvovao je na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji. Na ovom skupu svetitelj se proslavio svojom učenošću, blagočešćem i revnošću za pravoslavlje.

Ko je bio Sveti Atanasije Veliki?

Umnogome je doprinio suzbijanju arijanstva i utvrđivanju pravoslavlja. Vjeruje se da je rođen u Aleksandriji ili u obližnjem gradu Damanhuru u delti Nila, između 293. i 298. godine. Autor je „Simvola vjere”, koji je usvojen na Saboru. Nakon Aleksandrove smrti, Atanasije je izabran za arhiepiskopa aleksandrijskog.

Na arhiepiskopskom tronu proveo je više od 40 godina, a gotovo cijelog života bio je izložen progonima jeretika. Među vladarima, najviše su ga progonili carevi Konstancije, Julijan i Valens; među episkopima Jevsevije Nikomidijski sa svojim pristalicama, a među jereticima sam Arije i njegovi sljedbenici.

Bio je primoran da se od progonitelja skriva u bunaru, grobu, privatnim kućama i pustinjama. U dva navrata utočište je potražio u Rimu. Tek pred kraj života proživio je mirniji period kao dobri pastir svoga stada, koje ga je istinski ljubilo. Malo je svetitelja koji su bili tako bezobzirno klevetani i zločinački progonjeni, ali je njegova velika duša sve strpljivo podnijela radi ljubavi Hristove, izišavši kao pobjednik iz te duge i teške borbe. Za savjet, utjehu i moralnu podršku često se obraćao Svetom Antoniju, koga je poštovao kao duhovnog oca. Upokojio se 373. godine, a neposredno prije smrti za svog nasljednika rukopoložio je episkopa Petra.

Narodna vjerovanja i običaji

Na jugu Srbije i danas živi legenda o tome kako je đavo iskušavao Svetog Atanasija, prerušivši se u prelijepu djevojku koja ga je mamila da se odrekne Boga i pridruži joj se u obožavanju nečastivog. Sveti Atanasije je prozreo ovu prevaru i zamolio djevojku da mu pokaže đavolju moć tako što će uskočiti u mali ćup. Kada je to učinila, monah je odmah zatvorio posudu i bacio je u more. Legenda kaže da je ćup godinama plutao, sve dok ga nisu pronašli ribari i otvorili ga.

Prema starom vjerovanju, čim zagrmi, đavo pomisli da dolazi Sveti Atanasije. Uplašen, on odmah pokušava da se sakrije u posude. Zbog toga se smatra važnim da na današnji dan svi sudovi u kući budu čvrsto zatvoreni.

U pojedinim krajevima Svetog Atanasija slave vodeničari, vjerujući da tog dana đavoli vrebaju u virovima, zbog čega vodenice ne rade. Takođe, ovaj svetitelj je esnafska slava kovača. Vjerovalo se da je upravo on izumio kovanje gvožđa, pa zanatlije na ovaj dan odmaraju.

U prošlosti se vjerovalo da Sveti Atanasije štiti od „čume” (kuge) i drugih zaraznih bolesti. Zato su se u nekim mjestima mijesili posebni hljebčići koji su se dijelili djeci „za zdravlje”.

Molitva Svetom Atanasiju Velikom

Ova molitva se čita za duhovnu snagu, zaštitu od iskušenja i očuvanje prave vjere, budući da je Sveti Atanasije cijeli život posvetio odbrani hrišćanstva od jeresi.

„Sveti oče Atanasije, ti si bio nepokolebljivi stub pravoslavlja, božanskim dogmatima si utvrdio Crkvu Hristovu i jeresi odagnao. Izmoli od Gospoda Boga milost za nas grješne, da nas sačuva u pravoj vjeri i čistoti života. Pomozi nam svojim molitvama da pobijedimo sva iskušenja koja nas snalaze i da dostojno slavimo ime Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvijek i u vijekove vijekova. Amin.”