Ovo su svi običaji koje sutra na Vrbicu treba da ispoštujete: Djevojke i momci imaju glavni zadatak

03.04.2026. | 21:58

Lazareva subota, poznata i kao Vrbica, dan uoči praznika Cvijeti (Ulazak Hrista u Jerusalim), obilježava se tačno osam dana pred Vaskrs i zauzima posebno mjesto u pravoslavnoj tradiciji. Posvećena je vaskrsenju Lazara iz Vitanije, koga je Isus Hristos podigao iz mrtvih nakon četiri dana provedena u grobu.

Ovaj praznik ustanovljen je još u IV vijeku u Jerusalimu i od tada se slavi kao simbol buđenja života, vjere i nade – ali i kao jedan od najljepših dana posvećenih djeci.

Lazarevo vaskrsenje

Prema hrišćanskom predanju, Lazar je bio teško bolestan i preminuo, a zatim sahranjen u pećini zatvorenoj velikim kamenom. Kada je Isus stigao, prošla su četiri dana, a Lazarova sestra već je sumnjala da je vaskrsenje moguće.

Ipak, Hristos je naredio da se grob otvori i izgovorio čuvene riječi: „Lazare, izađi napolje!“

Na zaprepašćenje svih, Lazar je ustao iz mrtvih. Ovo čudo smatra se jednim od najvažnijih događaja u hrišćanstvu, jer je učvrstilo vjeru naroda i najavilo Hristovo sopstveno vaskrsenje.

Prema predanju, Lazar je kasnije živio još mnogo godina i služio vjeri, upravljajući crkvom na Kipru.

Praznik dječje radosti

Lazareva subota posebno je posvećena djeci. Prema jevanđelju, Hristos je rekao:

„Pustite djecu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko.“

Zato se ovaj dan smatra praznikom radosti, nade i novog početka. U crkvama širom Srbije upravo djeca imaju posebnu ulogu – kroz pjesmu, zvončiće i venčiće simbolično predstavljaju novi život i nevinost.

Običaji i simbolika vrbe

Lazareva subota, poznata i kao Vrbica, obilježava se u posljednjoj nedjelji vaskršnjeg posta i predstavlja uvod u najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.

Najvažniji simbol ovog dana je vrba. Njene grančice predstavljaju palmine grane kojima je Hristos dočekan u Jerusalimu.

Prema narodnom vjerovanju, vrba donosi zdravlje i snagu, zaštitu od bolesti i zla, napredak i blagostanje u domu.

Zato se vrbove grančice nose iz crkve i čuvaju uz ikonu kao zaštita porodice.

Kako se Vrbica obilježava širom Srbije

U mnogim krajevima Srbije običaji su posebno svečani i radosni.

Djeca se oblače u najljepšu odjeću, oko vrata nose zvončiće vezane trobojkom. U crkvi dobijaju venčiće i grančice vrbe, učestvuju u litijama i pjevaju tropar Lazareve subote.

Zvuk zvončića simbolizuje radost, ali i podsjeća na dolazak Spasitelja, dok venčići od vrbe predstavljaju pobjedu života nad smrću.

Vrbica i običaji sa cvijećem

Na ovaj dan bere se i cvijeće koje ima posebnu simboliku:

-dren – za zdravlje
-ljubičica – za ljepotu i privlačnost
-razno proljećno cvijeće – za snagu i napredak

Međutim, ubrano cvijeće se ne unosi odmah u kuću. Ostavlja se u vodi u dvorištu, a tek na praznik Cvijeti koristi se za pravljenje venčića.

Voda u kojoj je cvijeće stajalo koristi se za umivanje ukućana, jer se vjeruje da donosi zdravlje i sreću.

Lazarice – običaj koji čuva duh tradicije

Jedan od najljepših običaja vezanih za Lazarevu subotu jesu lazarice – povorka djevojaka koje obilaze kuće pjevajući posebne pjesme.

Ovaj običaj potiče još iz prethrišćanskih vremena i simbolizuje dolazak proljeća, buđenje prirode, spremnost djevojaka za ulazak u odraslo doba. Djevojke su okićene vrbovim grančicama i cvijećem, a domaćini ih daruju kolačima i slatkišima, vjerujući da time prizivaju sreću i blagostanje.

Poseban ritual – “Lazar” među djevojkama

U okviru lazaričkih običaja, jedna djevojka ima posebnu ulogu – predstavlja Lazara. Ona oblači mušku odjeću, nosi kalpak ili šešir ukrašen cvijećem, a često i štap ili maramu.

Grupa djevojaka se okuplja već nekoliko dana ranije, a zatim zajedno obilazi domaćinstva, pjevajući i igrajući posebne igre koje simbolizuju život, zajedništvo i radost.

Praznik koji spaja vjeru i narod

Lazareva subota nije samo vjerski praznik – to je spoj duboke duhovnosti i bogate narodne tradicije.

Kroz običaje, pjesmu i simboliku, ovaj dan podsjeća na najvažnije vrijednosti: vjeru, porodicu, zajedništvo i nadu u novi početak.

Upravo zato Vrbica ostaje jedan od najljepših i najemotivnijih praznika u našem narodu – praznik koji najviše raduje djecu, ali i vraća odrasle u djetinjstvo, prenosi “Ona.rs“.