Na bratunačkom groblju služen parastos: Sjećanje na egzodus Srba iz sarajevskih opština

07.03.2026. | 14:15

Na bratunačkom groblju danas je služen parastos poginulim borcima čiji su posmrtni ostaci, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma prije 30 godina, u egzodusu Srba iz sarajevskih opština, preneseni i sahranjeni u ovom groblju.

Tim povodom odata je počast poginulima, prislužene su svijeće za pokoj njihovih duša, a delegacije i članovi porodica položili su cvijeće kod centralnog spomen-krsta za 187 srpskih boraca sa sarajevskog ratišta.

Najveći broj prenesenih bili su borci Igmanske brigade iz Hadžića, a manji broj iz Ilijaša i drugih sarajevskih opština.

Cvijeće su položili potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Petko Rankić, načelnici opština Bratunac i Srebrenica Lazar Prodanović i Miloš Vučić, delegacije veterana Igmanske brigade, Udruženja “Sarajevski Srbi”, Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Žena žrtava rata iz Bratunca i delegacija Udruženja logoraša regije Birač.

Predsjednik Udruženja “Sarajevski Srbi” Bratunac i bivši predsjednik Izvršnog odbora opštine Hadžići Vidomir Banduka rekao je da su Srbi pobijedili u ratu na sarajevskom ratištu, odbranili svoje porodice i imanja i ponosno izašli i došli u Bratunac i druga mjesta da grade Republku Srpsku.

“Ovo je dan sjećanja na poginule, ali i na srpski egzodus. O tom podvigu, sudbini, odluci i odricanju treba da učimo svoju djecu da shvate šta znači sloboda i svoja vlast, zakon i država. Ne smijemo zaboraviti svoje poginule i zavičaj”, poručio je Banduka.

On je istakao da se hiljade pojedinačnih i porodičnih odluka sarajevskih Srba nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, “pretopile” u jednu, a to je odricanje od materijalih vrijednosti i seoba zarad života u slobodi.

Banduka je rekao da su netačne, licemjerne i provokativne tvrdnje sarajevskih političara i medija da je tadašnje rukovodstvo Republike Srpske nagovorilo srpski narod da napusti prostor sarajevskih opština, koji su u ratu odbranili.

“Ako smo tada bili nagovoreni, zašto nisu stvoreni uslovi da se narod vrati, nego se i dalje iseljava ono malo preostalih Srba i onih koji su povjerovali bošnjačkoj politici i vratili se na svoja devastirana imanja. Odlaze jer ne mogu da podnesu šikaniranja, pljačku imovine, obespravljenost i da ostvare osnovna prava”, ukazao je Banduka.

Bivši starješina u Igmanskoj brigadi Dragan Urejkić rekao je da je prošlo 30 godina od egzodusa Srba iz Sarajeva, ali da su sjećanja svježa i da to treba da znaju i mladi srpski naraštaji.

“Ne smijemo zaboraviti poginule saborce i zavičaj koji smo junački odbranili, ali je predat pod tuđu vlast u Dejtonu. Govore da smo trebali ostati. Nikome nismo mogli vjerovati, a da smo donijeli ispravnu odluku potvrđuje i današnje uništavanje srpske imovine, grobalja, sječa šume, uzurpiranje srpske imovine ili prepisivanja naše imovine na opštinu ili druge vlasnike”, istakao je Urejkić.

On je dodao da je, nakon albanske, egzodus Srba iz Sarajeva bila druga srpska golgota u 20. vijeku.

Slavojka Gogić, supruga poginulog borca Milenka, danas je obišla njegov grob. Ona je rekla da je njen suprug dao život za slobodu svog naroda i da nije htjela da ostane da živi pod tuđom vlašću.

“Izdala bih muža i svoj narod da sam tamo ostala”, poručila je Gogićeva.

I danas je ukazano da se Srbi iz Sarajeva i dalje suočavaju sa uništavanjem imovine koju su Bošnjaci uzurpirali i koriste ne dozvoljavajući vlasnicima da njome raspolažu.

Nakon parastosa održana je akademija sjećanja na ratne godine na sarajevskom ratištu i posebno na period srpskog egzodusa iz Sarajeva, odnosno srpskog napuštanja svojih vjekovnih ognjišta koje su u ratu odbranili, ali su mirovnim sporazumom predate FBiH.

Prisutnima se obratio i svojim autentičnim fotografijama i snimcima iz perioda egzodusa i na teške dane podsjetio učesnik Dragan Elčić, reditelj filma “Linija”, čije snimanje je završeno.

Elčić je rekao da snimanjem ovog filma želi da očuva sjećanje na golgotu sarajevskih Srba, da se ne zaborave skoro četiri godine krvave borbe, hiljade srpskih žrtava, herojska odbrana vjekovnih ognjišta i na kraju napuštanje odbranjene teritorije i odlazak u nepoznato zarad života u slobodi.

On je podsjetio da su pri tome Srbi nosili kroz smetove i oluju posmrtne ostatke svojih poginulih ratnika.

Oraganizatori ovog obilježavanja bili su Udruženje “Sarajevski Srbi” iz Bratunca, veterani Igmanske brigade i Boračka organizacija Bratunca.