Milioni za agrar, ali i dalje problemi: Kašnjenja i uvoz guše proizvodnju

03.05.2026. | 18:17

Za poljoprivredu su tokom ove godine dva entiteta namijenila ukupno 370 miliona KM.

Tako je prije nekoliko dana najavljeno iz Vlade Federacije BiH, podsticaji za poljoprivredu tokom ove godine iznose 190 miliona KM.

Agrarni budžet RS

Sa druge strane, agrarni budžet Republike Srpske je treću godinu zaredom u iznosu od 180 miliona KM.

Podsticaji u FBiH

Iz Vlade FBiH su saopštili da su sredstva odobrena ovogodišnjim budžetom za podsticaje poljoprivredi veća za osam miliona KM od prošlogodišnjeg budžeta.

“Svrha Programa podrške poljoprivredi je sprovođenje mjera iz Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina zbog ostvarivanja postavljenih prioriteta i strateških ciljeva. Sprovođenjem direktnih podrški i strukturnim mjerama, Vlada Federacije BiH stvara ambijent za povećanje konkurentnosti i sprovođenje strukturne transformacije poljoprivrednih gazdinstava, odnosno poslovnih subjekata iz sektora prehrambene industrije”, naveli su iz federalne vlade.

Podsticaji za kapitalne investicije

Anđelka Kuzmić, ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, rekla je prije nekoliko dana da poljoprivrednici mogu da konkurišu za podsticaje za kapitalne investicije do 6. maja.

“Cilj je da se što više sredstava usmjeri u tekuću proizvodnju. Naš agrarni budžet je 180 miliona maraka i svi zahtjevi koju budu ispravni i obrađeni biće prihvaćeni. Sami proizvođači će se opredijeliti za ono što im je ove godine najpotrebnije, a mi ćemo se potruditi da im to i odobrimo i isplatimo”, istakla je Kuzmićeva.

A da li je ovaj iznos dovoljan za poljoprivredu u oba entiteta kako bi bila konkurentni, te šta je to što bi se trebalo popraviti, pitali smo lidere poljoprivrednika.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, rekao je za “Nezavisne novine” da sredstava nikada nije dovoljno, pogotovo u situaciji kakva je sada.

Problem je kašnjenje

“Zadovoljni smo sa 190 miliona KM, ali to ipak nije po strategiji koja je usvojena i potpisana. Predviđeno je 201 milion KM, ali dobro, zadovoljni smo. Problemi su kašnjenja, odnosno da se sve na vrijeme usvoji, kako bi se na vrijeme počelo plaćati. Sredstva su neophodna, jer su poskupljenja ogromna. Tako da, sve u svemu, 190 miliona KM nije loš budžet, mada to nije ni blizu onoga koliko bi se trebalo izdvajati da bi naša poljoprivreda bila konkurentna”, naveo je Bićo.

Koliko novca izdvajaju Srbija i Hrvatska

Prema njegovim riječima, Hrvatska i Srbija izdvajaju mnogo više sredstava za poljoprivredu.

“Hrvatska izdvaja 500 miliona evra iz budžeta, te još toliko ima pristupa Evropskim fondovima za poljoprivredu. To su dvije milijarde KM, a iz ove zemlje mi najviše uvozimo. Tako da mi njima nismo konkurencija i zbog toga nam pada proizvodnja bez obzira što se svake godine sve više sredstava izdvaja za poljoprivredu”, objasnio je Bićo.

Poljoprivredna proizvodnja bez subvencija ne bi bila moguća

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, istakao je da se i na prethodnim konsultacijama vezanim za agrarni budžet velika većina udruženja poljoprivrednih proizvođača izjasnila da su zadovoljni njime.

“Istina, mi smo tražili neko blago povećanje s obzirom na inflatorna kretanja i povećanja cijena, ali očekujemo da će rebalansom budžeta do kraja godine biti definisan i taj vid pomoći. Osim toga, tu je i mađarski program, tu su i kreditna sredstva za navodnjavanje, tako da opet će to biti značajna sredstva koja će se izdvojiti i ove godine za poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivredna proizvodnja bez subvencija ne bi bila moguća i ne bi bila održiva, jer prekomjeran uvoz je nešto što nas guši i bez tih dodatnih stimulansa koje dobijamo od Vlade Republike Srpske poljoprivredna proizvodnja ne bi opstala”, istakao je Marinković.

Dodao je da uvijek apeluju prema resornom ministarstvu da bude redovna isplata podsticaja, što je najbitnije za sve poljoprivrednike.

“To tražimo barem u onim špic sezonama, na proljeće i na jesen kada sijemo i žanjemo i pripremamo se za sljedeću sezonu. Tada su nam subvencije najpotrebnije, te je bitno da se isplati što veća suma novca”, naglasio je Marinković za “Nezavisne novine”.