Međunarodni dan ljudskih resursa: Ko će pobijediti – čovjek ili vještačka inteligencija

20.05.2025. | 12:53

Vještačka inteligencija neće u potpunosti zamijeniti ljude, ali će značajno promijeniti način na koji radimo, kao i same strukture poslova. To bi, ukratko, mogla biti i pomalo utješna poruka ovog 20. maja, na Međunarodni dan ljudskih resursa.

Stručnjaci iz ove oblasti za početak savjetuju da firme koje u eri ubrzanih tehnoloških promjena žele da ostanu konkurentne, moraju biti fleksibilne i prilagođavati se novim poslovnim modelima.

“To, između ostalog, podrazumijeva da preduzeća i kompanije moraju podržavati inovacije kroz nove ideje, pristupe i alate, ali i uključivati nove i mlađe kadrove, jer nove generacije donose svježu energiju, digitalne vještine i drugačiji pogled na posao”, kaže Ivana Živković, psiholog i konsultant za ljudske resurse i organizaciju, napominjući da je transformacija radnih mjesta kao posljedica digitalizacije postala posebno vidljiva tokom pandemije korona virusa.

Trenutak u kojem su mnoge kompanije bile prinuđene da digitalizuju procese kako bi mogle raditi na daljinu – od komunikacije do operacija, kasnije je rezultirao ekspanzijom digitalnih i IT pozicija, ali i stvaranjem novih načina rada, poput hibridnog i potpuno ‘remote’ modela.

“Ipak, nakon tog brzog rasta, došlo je do prezasićenosti i potrebe za optimizacijom troškova – potrebe tržišta su se promijenile, pa su i veliki tehnološki giganti kao što su Microsoft, Meta, Amazon i drugi ušli u fazu otpuštanja zaposlenih. To pokazuje da transformacija nije uvijek linearna, već ide u talasima. Sa druge strane, dolazak novih generacija koje su digitalno pismene po prirodi, kao i sve veća prisutnost vještačke inteligencije, dodatno mijenjaju sadržaj poslova, tražene vještine i način na koji kompanije organizuju rad”, objašnjava Živkovićeva.

Sve to je, kako kaže, uticalo da neka radna mjesta nestaju, neka se mijenjaju, a neka sasvim nova nastaju, zbog čega je tržište rada možda i dinamičnije nego ikad.

“Pojava vještačke inteligencije najviše je promijenila industrije koje se već oslanjaju na tehnologiju. IT sektor je možda i najviše pogođen – s jedne strane, pojavila se velika potreba za stručnjacima koji razvijaju i unapređuju AI sisteme, a s druge strane, mnogi jednostavniji poslovi se sada mogu automatizovati pomoću AI-ja. U marketingu, na primjer, AI može generisati vizuale ili tekstove, ali ono što i dalje ostaje nezamjenjivo jeste ljudska kreativnost – način kako da se obrati čovjek čovjeku, da se poruka personalizuje i izazove emociju”, kaže Živković.

Isto tako, AI ima sve veći uticaj u zdravstvu, posebno u dijagnostici, gdje pomaže u tumačenju medicinskih snimaka ili predlaganju potencijalnih dijagnoza.

Naravno, odluka je i dalje na ljekaru, ali AI ovdje funkcioniše kao vrijedan alat podrške, objašnjava struka.

“U eri digitalizacije i ‘odgovora na dugme’ ili uz nekoliko klikova, postoje i oblasti koje se i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na direktnu ljudsku interakciju — poput psihoterapije, ugostiteljstva, njege, obrazovanja. Kod njih je empatija, neverbalna komunikacija i emocionalni kontakt nešto što tehnologija još ne može vjerno replicirati. Tu su, naravno, i zanatske i manuelne profesije, kao mnogo manje zamjenjive”, kaže Ivana Živković.

Uprkos sve dominantnijoj, vještačkoj inteligenciji, čovjek mora ostati u fokusu svake kompanije, naglašava Živković, podsjećajući da uloga ljudskih resursa postaje sve važnija jer poslodavci prepoznaju značaj ulaganja u ljude.

“Sve više se gleda dobrobit zaposlenih, jer dobar ambijent omogućava veće zadovoljstvo zaposlenih koji će se onda više investirati u posao i samim tim bolje pozicionirati firmu. Efikasna briga o zaposlenima znači stvaranje okruženja u kojem se ljudi osjećaju viđeno, cijenjeno i motivisano. To uključuje razvojne prilike, jasnoću uloga, psihološku sigurnost, balans privatnog i poslovnog, ali i kulturu povjerenja i uvažavanja”, kaže Živković.