Jedinstvena bogomolja! Pravoslavnoj crkvi kod Tuzle umjetnici iz Srbije vraćaju stari živopis

22.09.2020. | 19:57

Grupa umjetnika iz Srbije oslikava Crkvu Vaznesenje Gospodnjeg u Požarnici, kod Tuzle, kako bi joj vratili freske koje su stradale. Ova crkva je jedinstvena jer je oslikava barokni, a ne uobičajeni vizantijski stil.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2009. godine proglasila je prirodno-graditeljsku cjelinu pravoslavne Crkve Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici sa starim hrastom, opština Tuzla, nacionalnim spomenikom BiH.

Nacionalni spomenik sačinjavaju: Hram Vaznesenja Gospodnjeg, ostaci stare školske zgrade, groblje i stari hrast, a ta cjelina se nalazi pored magistralnog puta Tuzla – Bijeljina. Hram je sagrađen 1896. godine i iste godine posvećen. Crkva je zadržala autentičan izgled i svjedočanstvo o ikonografiji i stilu zidnog slikarstva u pravoslavnim crkvama s kraja 19. stoljeća. U BiH je mali broj pravoslavnih crkava iz austrougarskog perioda koje su ukrašene zidnim slikarstvom. Ona ima veliki istorijski i tradicionalni značaj za identitet lokalne zajednice. Ova bogomolja pripada tipu jednobrodne crkve sa pripratom, naosom i oltarskim prostorom, te galerijom, preko koje se pristupa stepeništu crkvenog tornja za koji nema pouzdanih podataka o godini gradnje, ali natpis sa nadgrobnika upućuje na to da je toranj dozidan 14 godina poslije izgradnje crkve. Crkva služi potrebama mještana Požarnice i okolnih sela. Obnovljena je 2014. godine.

“Potrebno je još da se vrate freske, stari živopis, a koji je usljed vlage i ostalih vremenskih neprilika propao. Generalna obnova je počela 2014. godine, a 2016. je episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom osvetio hram, a sve to urađeno je zaslugama naroda koji je davao finansijsku pomoć, zaslugama gradova Tuzle i Bijeljine, federalnih i državnih ministarstava”, pojasnio je sveštenik Spasoje Radovanović, paroh požarnički.

Trenutno u hramu umjetnici oslikavaju oltar u stilu baroka, koji je specifičan jer uglavnom je u hramovima vizantijski stil. Oltar bi trebalo da bude oslikan do oktobra. Grupu umjetnika koji radi oslikavanje predvodi Bojan Jurišić, ikonopisac i živopisac iz Beograda.

“Ono što je karakteristično i zanimljivo za ovaj projekat je da to nije puka replika prijašnjeg živopisa, već ima istančani i istaknuti autorski pečat. Možemo slobodno reći sa baroknim stilom, ali i autorskim potpisom”, pojasnio je Jurišić. Po njegovim riječima, mnoga zdanja na našim prostorima imaju barokni stil, ali zanimljivo je da se ne dekorišu na taj način već vizantijskim rukopisom.

“Koliko je teško raditi ovo, toliko je i zadovoljstvo. Poseban je izazov za bilo kog stvaraoca, pa i za mene, i za ljude koji sa mnom izvode ove radove. To dodatno motiviše. Vođeni onim što su naši prethodnici radili sa kraja 19. i početka 20. vijeka, mi se trudimo da to ispratimo, da utemeljimo naš rad u tradiciju i istoriju i u sve ono što je karakterisalo taj stil”, zaključio je Jurišić.

U krugu dvorišta crkve nalazi se desetak grobova, a najstariji od njih datira s početka 20. vijeka, pišu Nezavisne.