Gojaznost u BiH: I najmlađi na udaru pandemijske bolesti današnjice

04.03.2026. | 07:49

Više od 50 odsto stanovništva u BiH ima prekomjernu tjelesnu težinu, a brz način života, konzumiranje nezdrave hrane, kao i fizička neaktivnost doveli su do toga da je gojaznost postala pandemijska bolest današnjice, koja je, prema riječima ljekara, drugi po učestalosti uzrok smrtnosti.

Globalni rast broja gojaznih

Ljekari ističu da je broj gojaznih osoba u svijetu u stalnom porastu u posljednjih 20 godina.

– Na nastanak gojaznosti utiču genetički, endokrinološki, psiho-socijalni faktori, ali prije svega suficitarna ishrana, fizička neaktivnost i stil života – rekla je ovo za “Glas Srpske” šef Odjeljenja za dječiju endokrinologiju UKC-a RS Gordana Bukara-Radujković, ističući da gojaznost nastaje kada je unos veći od potrošnje u dužem periodu.

– Na Balkanskom poluostrvu u 2021. godini prevalencija gojaznosti je bila između 20 i 30 odsto kod djece od pet do 14 godina. Zabrinjava činjenica da će do 2050. godine ova brojka povećati na 30 do 40 odsto – rekla je Bukara-Radujković povodom Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti koji se obilježava danas.

Zabrinjavajući podaci o djeci

Prema njenim riječima, oko 60 miliona predškolske djece u svijetu je gojazno, a oko 124 miliona uzrasta između pet i 19 godina.

– Ako uzmemo u obzir i činjenicu da 25,8 miliona djece i 35,5 miliona adolescenata boluje od metaboličkog sindroma, jasno je zašto je gojaznost u dječijoj dobi jedan od najvažnijih zdravstvenih problema danas – pojašnjava Bukara-Radujković. Gojaznost se, ističe ona, smatra jednim od najznačajnijih problema i prema procjeni, drugi je po učestalosti uzrok smrtnosti koji je moguće spriječiti.

– Navike ishrane od najranijeg životnog doba su značajne za razvoj kasnije gojaznosti kod djece. Utvrđeno je da ishrana majčinim mlijekom smanjuje rizik od razvoja kasnije gojaznosti. Na gojaznost takođe utiče i vrijeme provedeno ispred televizora, mobilnih telefona ili drugih uređaja za igre – navela je Bukara-Radujković.

Stanje kod odraslih u BiH

Internista-endokrinolog u Klinici za unutrašnje bolesti UKC RS Ivona Risović ističe da je, prema podacima Svjetske federacije za gojaznost i Svjetske zdravstvene organizacije za BiH, stopa gojaznosti kod odraslih iznosi između 21 i 26, 5 odsto.

– Gojaznost je generalno veća među ženama, približno 20 do 29 odsto, u poređenju sa muškarcima kod kojih iznosi oko 19 do 24 odsto. Iako više od 50 odsto stanovništva u BiH ima prekomjernu tjelesnu težinu, ova brojka je i dalje nešto niža od evropskog prosjeka – navela je Risovićeva za “Glas”.

Ona naglašava da je gojaznost medicinski prepoznata kao hronična bolest, ali da je mnogi pacijenti i dalje ne doživljavaju na taj način, te pomoć traže tek kada se pojave komplikacije.

Globalni problem sa ozbiljnim posljedicama

Vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, endokrinolog Milena Brkić ukazala je da je gojaznost veliki globalni zdravstveni problem koji fizički i psihički utiče na pojedinca, ali predstavlja i socijalno i ekonomsko opterećenje za porodicu, zdravstvo i društvo uopšte.

– Više od milijardu stanovnika planete boluje od ove bolesti i unazad dvije decenije broj oboljelih u Evropi je trostruko veći. To zahtjeva angažman svih nas, počevši od pojedinca  preko medicine i farmacije do državnih instutucija – navela je Brkićeva.

Ona posebno upozorava da je kod djece i adolescenata stanje zabrinjavajuće, naročito u pubertetu kada počinju hormonske promjene. Dodala je da je bila svjedok da su redukcijom tjelesne težine mnoge porodice ostvarile željeno potomstvo.

Podaci iz Srpske i potreba za sistemskim pristupom

Iz Instituta za javno zdravstvo RS naveli su da posljednji podaci o vezi sa procjenom stanja uhranjenosti odraslih u Srpskoj, potiču iz 2010. godine i da su prikuljeni u okviru istraživanja zdravstvenog stanja stanovištva.

– U Srpskoj je tada prekomjernu tjelesnu masu imalo 57,6 odsto stanovništva, dok je 21,6 odsto bilo gojazno, što je za dva odsto više nego 2002. godine. Podaci pokazuju da je abdominalna gojaznost posebno rasprostranjena – naveli su iz Instituta.

Povodom Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti u UKS RS biće održan simpozijum pod nazivom “Metabolička hirurgija – multidisciplinarni pristup liječenju gojaznosti”, na kojem će ljekari ukazati na značaj ranog prepoznavanja i savremenog liječenja ove bolesti. Liječenje gojaznosti je, ističu, veoma kompleksan proces u čemu pored endokrinologa učestvuju i kardiolog, pulmolog, psihijatar, gastroenterolog, anesteziolog, hirurg, nutricionista i drugi stručnjaci.

Dva tipa

Gordana Bukara-Radujković ističe da postoje dva osnovna tipa gojaznosti s obzirom na raspored masnog tkiva, a to su androidni tip sa nakupljanjem masnog tkiva u abdominalnom području, a drugi je ginoidni tip sa nakupljanjem masnog tkiva u području bedara i bokova.

– Abdominalna gojaznost kod odraslih predstavlja rizik za razvoj insulinske rezistencije, kardiovaskularnih bolesti, dijabetes melitusa tip 2, kao i moždanog udara. Povezanost centripetalne distribucije masnog tkiva i poremećene homeostaze glukoze i insulina dokazana je kod djece i adolescenata – pojasnila je Bukara-Radujković.