Djeca na trotinetima jure i 50 kilometara na čas: Zakoni kasne za sve snažnijim modelima

12.08.2026. | 20:58 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Električni trotinet odavno nije samo bezazlena igračka. Pojedini modeli mogu razviti brzine od 50, pa i znatno više kilometara na čas, dok ih na ulicama sve češće voze maloljetnici. Nakon nesreća sa teškim posljedicama ponovo se otvara pitanje da li postojeći propisi i njihova kontrola mogu pratiti ono što se svakodnevno dešava u saobraćaju.

Poseban problem je što roditelji djeci kupuju sve snažnije modele, često bez dovoljno svijesti o tome kakve posljedice može imati pad pri velikoj brzini.

Dijete na trotinetu nema zaštitu koju pruža automobil. Rupa, ivičnjak, naglo skretanje ili automobil koji izlazi iz sporedne ulice mogu u nekoliko sekundi dovesti do teških povreda.

Iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske ranije su upozorili da djeca često nisu psihofizički spremna da pravilno procijene brzinu drugih vozila, udaljenost i opasnost u realnom saobraćaju. Kao česte rizike izdvojili su neprilagođenu brzinu, gubitak kontrole na neravninama, izlijetanje pred automobile i vožnju više osoba na jednom trotinetu.

U Srpskoj pravila već postoje

Republika Srpska je ovu oblast zakonski uredila ranije.

Za laka lična električna vozila koja mogu razviti brzinu do 25 kilometara na čas propisano je da vozač mora imati više od 14 godina, posjedovati potvrdu o poznavanju saobraćajnih propisa ili vozačku dozvolu i tokom vožnje nositi zakopčanu kacigu.

Vozilo mora imati i identifikacionu potvrdu i naljepnicu.

Međutim, upravo tu nastaje jedan od najvećih problema. Na tržištu i ulicama postoje trotineti sposobni za brzine daleko iznad 25 kilometara na čas, dok ih važeća definicija lakog ličnog električnog vozila u Srpskoj ne obuhvata na isti način.

Drugim riječima, propisi postoje, ali je pitanje koliko ono što zakon definiše odgovara vozilima koja se danas mogu kupiti i vidjeti na ulicama.

Na nivou BiH traže stroža i jasnija pravila

Pokušaj da se ova oblast dodatno uredi pokrenut je i u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Predloženo je da električnim trotinetom ne mogu upravljati mlađi od 14 godina, da kaciga bude obavezna, a maksimalna brzina ograničena na 25 kilometara na čas. Predviđene su i zabrana vožnje više osoba na jednom trotinetu, korištenja slušalica na oba uha i kretanja putevima na kojima ovakvim vozilima nije mjesto.

Izmjene nisu prošle po hitnom postupku, pa bi o njima trebalo da se raspravlja kroz redovnu proceduru.

Poslanik SNSD-a Milorad Kojić ukazao je da je Republika Srpska već uredila ovu oblast i da bi trebalo izbjeći koliziju propisa.

Poslanica PDP-a Mira Pekić navela je da povlačenje iz hitne procedure ne znači odustajanje od izmjena.

„Odlučili smo se za redovnu proceduru jer se radi o ozbiljnim stvarima“, rekla je Pekićeva.

Tragedija ponovo otvorila pitanje bezbjednosti

Jedan od povoda za izmjene bila je i pogibija tinejdžera iz Mostara, koji je krajem juna stradao nakon pada sa električnog trotineta i udara glavom o asfalt.

Poslanica Aida Baručija, jedna od predlagača izmjena, upravo je taj slučaj navela kao upozorenje koliko posljedice mogu biti teške.

Takve nesreće vraćaju pitanje odgovornosti i na roditelje. Trotinet koji može razviti brzinu od nekoliko desetina kilometara na čas teško se može posmatrati kao obična dječja igračka, bez obzira na to koliko je jednostavan za upravljanje.

Crna Gora granicu povukla na 16 godina

Dok se u BiH još raspravlja o izmjenama, Crna Gora je od 7. avgusta zabranila djeci mlađoj od 16 godina da upravljaju lakim električnim vozilima na javnim putevima.

Odgovornost je proširena i na roditelje ili staratelje. Ako djetetu mlađem od 16 godina dozvole takvu vožnju, mogu biti kažnjeni sa 150 do 400 evra.

Upravo je to suština problema koji ostaje i u BiH. Nije dovoljno samo propisati koliko godina vozač mora imati i koliko brzo trotinet smije da ide, ako se na ulicama voze znatno snažniji modeli bez dovoljno kontrole.

Dok tehnologija napreduje, a trotineti postaju sve brži i dostupniji, najvažnije pitanje ostaje jednostavno: kako spriječiti narednu tešku nesreću prije nego što se dogodi, piše Srpskainfo.