Zloupotreba ili propust: Da li je traženje podataka o parketu i grijanju u stanovima u skladu sa zakonom?

23.08.2026. | 18:12 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Predsjednici zajednica etažnih vlasnika u Banjaluci ne žele da budu “produžena ruka” institucija i odbijaju da prikupljaju detaljne podatke o stanovima svojih komšija.

Kako sada stvari stoje, za takav stav imaju ozbiljan argument, pravnici i stručnjaci za zaštitu ličnih podataka upozoravaju da je upitan i pravni osnov i obim podataka koji se od ZEV-ova traži.

Podsjećanja radi, Geodetska uprava RS u Banjaluci je putem svojih službenika dostavila na adrese ZEV-ova obrasce na nekoliko stranica i zatražila od upravnika da ih popune, ostavivši rok od sedam dana, piše Srpska Info.

Predsednici ZEV-ova jednoglasni su u stavu da je iza svega očigledno prebacivanje odgovornosti za posao koji je u nadležnosti geodetske uprave po sistemu “ako prođe, prođe”.

Pored ostalog traži se popunjavanje kvadrature stana, a koje podatke geodetska već ima u svoju bazama, zatim direktno zadiranje u privatnost, odnosno da li stanovi imaju parket, laminat, pločice, kamen ili drugo, površina ostave/podruma, koju vrstu grijanja ima stan i drugo.

Jedno je utvrditi kvadraturu nepokretnosti radi procjene njene vrijednosti, a sasvim drugo tražiti podatke o tome kakvi su podovi u nečijem stanu, kakvu stolariju ima, na šta se grije stan i koliko prostorija koristi, kažu stručnjaci iz oblasti zaštite ličnih prava.

Predsjednici ZEV-ova u Banjaluci poručuju da ne žele da rade posao za koji, kako tvrde, nisu plaćeni niti su za njega nadležni.

Njihov stav dodatno dobija na težini nakon razgovora sa pravnicima i stručnjacima za zaštitu ličnih podataka, koji upozoravaju da je kod ovakvog načina prikupljanja podataka sporno nekoliko stvari.

U prvom redu, pravni osnov i obim podataka koji se prikupljaju.

Pravnik i stručnjak za zaštitu ličnih podataka Danilo Bojanić iz Banjaluke za Srpskainfo objašnjava da podaci o nečijem imovinskom stanju bez sumnje predstavljaju lične podatke i da njihova obrada mora imati odgovarajući pravni osnov.

Upravo je tu, smatra on, prvi problem.

Prema njegovom tumačenju, kao pravni osnov za ove aktivnosti koristi se Zakon o premjeru i katastru, ali taj zakon ne ovlašćuje ZEV niti neku drugu treću stranu da dostavlja podatke o nepokretnostima.

Zakon, kako objašnjava Bojanić, propisuje način na koji se podaci prikupljaju.

Posebno ukazuje na član 118a, dok član 118v propisuje obaveze imaoca prava na nepokretnosti. Međutim, ni ta odredba ne nalaže vlasniku da sam prikuplja i dostavlja podatke, već propisuje obavezu da licima koja rade na poslovima identifikacije nepokretnosti i prikupljanja neophodnih podataka dozvoli pristup nepokretnosti i prikupljanje podataka.

Drugim riječima, otvara se pitanje zašto bi predsjednik ZEV-a bio taj koji će od svojih komšija prikupljati podatke i popunjavati obrasce.

Od kvadrature do parketa i grijanja

Drugi, možda još osjetljiviji problem jeste količina i vrsta podataka koji se traže.

Od ZEV-ova se, između ostalog, traži površina stana, broj prostorija i kategorija stana, ali i kakvi su podovi, odnosno da li je u pitanju parket, laminat ili pločice.

Tu su i podaci o grijanju, vrsti stolarije, površini podruma, kao i informacija da li zgrada ima vanjski parking.

Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju na princip minimizacije podataka, odnosno pravilo da se smiju prikupljati samo oni podaci koji su neophodni za konkretnu svrhu.

– Narodski rečeno, dozvoljeno je obraditi samo one podatke koje morate- objašnjava Bojanić.

A kada se pogledaju obrasci koji su dostavljeni ZEV-ovima, pitanje je da li su baš svi ti podaci neophodni za procjenu vrijednosti nepokretnosti.

“Agencija bi zabranila”

Bojanić smatra da je, s obzirom na količinu i vrstu podataka koji se traže, veoma upitno poštovanje principa minimizacije.

Njegov stav je da bi Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, ukoliko bi ocjenjivala ovakav način postupanja, najvjerovatnije mogla zabraniti ovakvu obradu.

I tu se vraćamo na početak priče.

Predsjednici ZEV-ova nisu samo ljudi kojima je neko dao još jedan obrazac da popune.

Oni bi, praktično, trebalo da od svojih komšija prikupljaju podatke o njihovoj imovini i karakteristikama njihovih stanova, a lični podaci nisu beznačajna stvar.

U vremenu kada se sve više govori o zaštiti privatnosti građana, pitanje je da li je zaista prihvatljivo da se podaci o nečijoj imovini, načinu grijanja, stolariji i unutrašnjem uređenju stana prikupljaju preko predsjednika ZEV-a i to u ostavljenom roku od samo sedam dana. Zato predsjednici ZEV-ova poručuju da neće.

Nakon stavova pravnika i stručnjaka, njihovo odbijanje više ne izgleda samo kao bunt protiv dodatnog administrativnog posla, već kao set pitanja na koje nadležni moraju vrlo jasno da odgovore, a među njima su ko je dao ovlašćenje ZEV-ovima da prikupljaju ove podatke, zašto se traži baš toliko podataka i da li je sve u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH?