Za posječena stabla i novčana naknada: Novi prijedlog u Banjaluci zabrinuo ekologe FOTO

Dragan Milošević | BL Portal
19.11.2026. | 11:14 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Investitori bi uklanjanje stabala zbog gradnje u Banjaluci mogli nadoknaditi novom sadnjom ili uplatom novčane naknade. Takva mogućnost predviđena je predloženom izmjenom Odluke o komunalnom redu, koja se našla pred odbornicima Skupštine grada.

Iz Centra za životnu sredinu upozoravaju da bi ovakvo rješenje moglo potisnuti očuvanje postojećeg drveća u drugi plan. Istovremeno, Tijana Grujić iz neformalne grupe građana „Za plan“ otvara pitanje primjene ranije odluke, odnosno koliko su stabala investitori posadili otkako im je ta obaveza uvedena 2022. godine.

Novac ne može zamijeniti odraslo stablo

Igor Uletilović iz Centra za životnu sredinu za BL portal upozorava da mogućnost kompenzacije sadnjom ili novčanom naknadom može olakšati gradnju na lokacijama sa odraslim i razvijenim stablima, uz nedovoljno vrednovanje onoga što se njihovim uklanjanjem gubi.

U Centru posebno ukazuju na to da predloženom odredbom nije jasno definisano mora li zamjenska sadnja biti obavljena na istoj lokaciji, odnosno u okviru iste građevinske parcele. Stablo posađeno u drugom dijelu grada, naglašavaju, ne nadoknađuje gubitak zelenila u naselju u kojem je drvo uklonjeno, niti njegove ekološke i klimatske funkcije.

„To je posebno problematično u Banjaluci, gdje je stanje u pogledu očuvanja urbanog zelenila već alarmantno, a u novim građevinskim zonama sve je manje prostora za očuvanje i razvoj kvalitetnog fonda odraslih stabala“, upozoravaju iz Centra za životnu sredinu.

Obaveza sadnje postoji od 2022. godine

Grujić nije željela da ocjenjuje novi prijedlog bez detaljnijeg uvida u postojeće propise, ali smatra da Grad najprije treba da pokaže rezultate odluke usvojene još 2022. godine.

Tom odlukom propisano je da investitor koji gradi kolektivno-stambeni ili poslovni objekat površine veće od 1.000 kvadratnih metara mora obezbijediti sadnju jednog stabla na svakih 500 kvadratnih metara površine objekta.

„S obzirom na to da se suočavamo sa smanjenjem zelenila, uništavanjem zelenih površina i njihovim pretvaranjem u betonske površine, voljela bih da vidimo efekte odluke koju je Skupština grada usvojila još 2022. godine. Koliko su stabala investitori za ove četiri i po godine zaista posadili, koje vrste drveća, na kojim tačno lokacijama i ko se brine o njihovom održavanju?“, pita Grujić.

„Važno je da znamo da li se tehnički prijem objekta može obaviti bez ispunjavanja ove obaveze. Da li je ona zaista obavezujuća ili je riječ o još jednoj lijepoj priči na papiru, koja u praksi ne daje očekivane rezultate“, istakla je Grujić za BL portal.

Zelenilo iznad garaže i drveće u prirodnom tlu

Iz Centra za životnu sredinu upozoravaju da problem zaštite zelenila prevazilazi predloženu izmjenu člana 37 Odluke o komunalnom redu. Prema njihovim navodima, Grad nema katastar stabala ni sistematsku evidenciju vrijednog drveća, što otežava njegovo praćenje, vrednovanje i zaštitu.

Smatraju da stabla i grupe stabala sa posebnom ekološkom, ambijentalnom, estetskom ili simboličkom vrijednošću moraju imati poseban status, a njihovo očuvanje prioritet.

Ukazuju i na nejasnoće u primjeni obaveznog procenta zelenih površina uz nove objekte. Kako navode, Zakon o uređenju prostora i građenju Republike Srpske propisuje da one moraju obuhvatati najmanje 20 odsto građevinske parcele, ali nije dovoljno precizirano kakvog kvaliteta moraju biti i da li moraju biti u direktnom kontaktu sa prirodnim tlom.

To, objašnjavaju, ostavlja prostor da se propisani procenat formalno ispuni zelenilom iznad podzemnih garaža ili žardinjerama, gdje su mogućnosti za razvoj korijena i rast odraslog drveća ograničene.

Zato traže da se propiše minimalni udio zelenih površina u direktnom kontaktu sa prirodnim tlom. Kao jedan od pravaca za poboljšanje vide Nacrt urbanističkog plana Banjaluke, koji predviđa unapređenje tih uslova.

Naknada ne smije zamijeniti odobrenje za uklanjanje

Od predlagača izmjene Centar traži jasno obrazloženje razloga za njeno uvođenje i mogućih posljedica po postojeće zelenilo, a od odbornika da je pažljivo razmotre.

Posebno insistiraju da se razjasni mijenja li nova odredba dosadašnju proceduru pribavljanja odobrenja za uklanjanje stabala ili se na nju samo dodaje obaveza zamjenske sadnje, odnosno plaćanja naknade.

Naglašavaju da kompenzacija ne smije zamijeniti prethodno odobrenje nadležnih. Uklanjanje stabala, poručuju, mora zavisiti od stručne procjene i saglasnosti nadležnog gradskog organa, a ne od samostalne odluke izvođača. Ako se utvrdi da je uklanjanje neophodno, traže obaveznu sadnju novih stabala na istoj građevinskoj parceli.