U Banjaluci najavljuju tramvaje budućnosti, a stručnjaci uzvraćaju: Ovako se pravi haos

21.05.2026. | 12:25

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković posljednjih mjeseci javnosti predstavlja ambiciozne planove za modernizaciju javnog prevoza u Banjaluci – od nabavke 100 električnih autobusa do uvođenja takozvanog „tramvaja bez šina“. Projekti se predstavljaju kao odgovor na saobraćajne gužve i zagađenje vazduha, ali dio stručne javnosti upozorava da grad trenutno nema infrastrukturu za takav iskorak.

Stanivuković tvrdi da je Grad već u pregovorima sa proizvođačima i nadležnim institucijama, te da bi prvi testni tramvaji uskoro mogli stići na probnu vožnju. Kao jedan od glavnih problema naveo je proces homologacije, jer se radi o vozilima koja nisu klasičan autobus, kamion ili tramvaj.

Paralelno sa tim, gradska administracija najavljuje i dolazak 100 novih električnih autobusa sa klimom, GPS sistemima i savremenom opremom, uz očekivanje da projekat dobije podršku odbornika u Skupštini grada.

Struka upozorava: Bez posebnih traka nema promjene

Saobraćajni vještak Nikola Ćopić smatra da novi autobusi sami po sebi neće riješiti saobraćajne probleme ukoliko se prethodno ne promijeni način funkcionisanja javnog prevoza.

„Putnik će preći iz automobila u autobus samo onda kada je autobus vidljivo brži i pouzdaniji od vožnje i parkiranja sopstvenim vozilom“, upozorava Ćopić za ATV.

Kako navodi, autobusi danas dijele iste trake sa automobilima, stoje u istim kolonama i čekaju na istim raskrsnicama, zbog čega građani nemaju razlog da odustanu od automobila.

Podsjeća da Plan održive urbane mobilnosti grada već predviđa uvođenje posebnih „žutih traka“ za javni prevoz, ali smatra da se sada pokušava preskočiti ključni korak i prvo nabaviti vozila.

„Ako se redoslijed obrne, sto autobusa će povećati prosječan broj zastoja po kilometru. Biće tiši, jer su električni, ali isti“, ocjenjuje Ćopić.

Grad nema infrastrukturu za električnu flotu

Ćopić upozorava da Banjaluka trenutno nema osnovne infrastrukturne preduslove za ozbiljnu elektrifikaciju javnog prevoza.

Kako navodi, grad nema nijedan kilometar fizički izdvojene BUS trake, postojeći depoi nisu prilagođeni većoj električnoj floti, dok centralne saobraćajnice na pojedinim mjestima nemaju dovoljne kapacitete za duža vozila.

„Prije vozila dolaze koridori, a kod nas se najavljuje obrnuto. Ovo nije problem ambicije, nego inženjerske procedure“, poručuje Ćopić.

Problem nisu samo autobusi, nego cijeli sistem

Prema njegovim riječima, ključni problem je što Banjaluka nema funkcionalno organizovan sistem javnog prevoza.

Podsjeća da javni prevoz danas učestvuje u svega oko deset odsto svih putovanja u gradu, što je višestruko manje nego u evropskim gradovima slične veličine.

Ćopić navodi da ne postoji integrisani sistem naplate karata, nisu uređene subvencije, nema „park and ride“ parkinga, dok je parking u centru grada i dalje dovoljno jeftin ili se uopšte ne naplaćuje da bi građani birali autobus umjesto automobila.

„Problem nije flota, problem je sistem koji flotu opslužuje. Nove autobuse uvesti u stari sistem znači riješiti pogrešnu jednačinu“, tvrdi Ćopić.

„Tramvaj bez šina“ još nije zaživio u Evropi

Posebne dileme izazvala je najava uvođenja takozvanog „tramvaja bez šina“, odnosno sistema Autonomous Rail Rapid Transit (ART), koji razvijaju mađarski Ikarus i kineski CRRC. Riječ je o električnom vozilu na gumenim točkovima koje koristi optičko navođenje po iscrtanih linijama na kolovozu.

Ćopić upozorava da takvo vozilo i dalje koristi iste saobraćajne koridore kao autobus i da bez posebnih traka ne može donijeti suštinsku promjenu.

„Pod brendom Ikarus ovakvo vozilo do sada nije pušteno u redovan promet ni u jednom gradu Evrope, što bi Banjaluku stavilo u poziciju testne lokacije“, naglašava on.

Šta bi prvo moralo da se uradi

Ćopić smatra da bi prije nabavke novih vozila grad morao riješiti nekoliko ključnih pitanja – od dugoročnog ugovora sa operaterom javnog prevoza i uvođenja elektronskih karata, do izgradnje izdvojenih BUS koridora i parking sistema na ulazima u grad.

Kao primjer ozbiljnijeg pristupa navodi Mančester, gdje je sistem brzog autobuskog prevoza razvijan godinama prije nabavke novih vozila.

„Banjaluka pokušava da prođe taj isti put unazad, i to za nekoliko mjeseci umjesto za nekoliko godina“, smatra Ćopić.

Odbornici podržavaju ideju, ali traže oprez

Dio odbornika smatra da modernizacija javnog prevoza jeste potrebna, ali upozoravaju da realizacija mora biti pažljivo vođena.

Odbornik SPS-a u Skupštini grada Saša Gligorić kaže da stanje javnog prevoza u Banjaluci već godinama nije zadovoljavajuće.

„Gradski autobusi su u jako lošem stanju, nisu jednoobrazni, ne saobraćaju redovno i djelatnost se obavlja isključivo iz ugla ekonomske isplativosti, a ne potreba građana“, rekao je Gligorić.

Dodaje da građani iz pojedinih dijelova grada često ostaju bez kvalitetnih linija jer se prevoz organizuje prvenstveno prema broju putnika i zaradi.

„Mislim da je ideja dobra, ali treba biti oprezan kada je u pitanju realizacija ovog projekta, imajući u vidu druge velike projekte gdje su milionska sredstva data, a ništa nije urađeno“, upozorio je Gligorić.