Saobraćajna revolucija ili saobraćajni kolaps? Sve više kružnih tokova u Banjaluci, a sve veće gužve

15.08.2026. | 19:48 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Da li je propala saobraćajna revolucija u Banjaluci? Kako ocjenjuju stručnjaci, izgradnja kružnih tokova u najvećem gradu Srpske nije dala željene efekte. Više kružnih tokova, veće gužve! Saobraćajnice su zagušene i stvaraju se velike gužve. Ono što povećava rizik za bezbjednost i pješaka i vozača jeste blizina pješačkih prelaza na izlazima iz kružnih tokova.

Da li je pokušaj saobraćajne revolucije u najvećem gradu Srpske propao, nije teško zaključiti.

Pa vidite, ja već tri godine ili koliko već postoji saobraćajna revolucija i čitava ta priča govorim jedno te isto, a to je da jedna raskrsnica sa kružnim tokom saobraćaja, izmjena režima u pogledu horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije na dvije ulice svakako se ne može nazvati revolucijom, niti može drastično promijeniti bilo šta u našem gradu – naveo je stručnjak za saobraćaj Nikola Ćopić.

U Banjaluci postoji više od 20 raskrsnica sa kružnim tokom. Neke su udaljene samo 200 metara. Ono što predstavlja problem jeste i blizina pješačkih prelaza. Ne samo da to usporava saobraćaj već i ugrožava bezbjednost. Kao primjer stručnjaci navode Istočni tranzit na kojem postoji više kružnih tokova, a na svakom ulazu i izlazu po jedan pješački prelaz.

Trebalo je daleko drugačije predvidjeti, da li neke podhodnike, da li određene pasarele, da bi taj kružni tok ili ova transverzala kružnog toka pravila efekat. Kažem ponovo, ako imamo blizinu pješačkih prelaza uz same kružne tokove, oduzima moć protočnosti i sigurnost za 50 odsto takvih kružnih tokova – naveo je stručnjak za saobraćaj Milenko Jaćimović.

U najboljem slučaju uvijek je dobro da se pješački saobraćaj deniveliše u odnosu na motorni saobraćaj, da bude ispod ili kroz podhodnik ili iznad preko pasarele. Onda nemamo smetnji za pješački saobraćaj, dakle nemamo usporenje saobraćaja. Dakle, s tim kretanjem pješaka u nivou zajedno sa vozilima gubimo efekat ubrzanja saobraćaja – rekao je v. d. direktora Puteva Srpske Miroslav Janković.

Kružna raskrsnica treba da služi svrsi, a ne da se na njoj postavljaju i grade različiti objekti, poput štipaljki, tulipana… koji takođe mogu ugroziti bezbjednost.

Ništa ne smije da se postavi što ugrožava i odlaže pažnju samim vozačima i ovim drugim, opet kažem, učesnicima u saobraćaju, ne smije ništa da odvlači pažnju ni samim pješacima – rekao je Janković, navodi RTRS.

Ali ako je neko pod saobraćajnom revolucijom podrazumijevao povećanje broja vozila, a ne rasterećenje raskrsnica, to je druga priča. Posljednjih godina bilježi se značajan porast.

Ako se zna da je već Banjaluka na 100.835 registrovanih motornih vozila, plus vozila koja dolaze u glavni grad ili administrativni centar Republike Srpske, možemo reći da sama izgradnja kružnih tokova ubrzava tokove saobraćaja, ali ona sama ne može riješiti ovo saobraćajno začepljenje – ističe stručnjak za saobraćaj Milenko Jaćimović.
Grad Banjaluka, ako hoće da riješi problem saobraćajnih gužvi u gradu Banjaluci, prvo što mora da uradi jeste jednu sveobuhvatnu saobraćajnu studiju koja svakako nije jeftina. Saobraćajna studija mora da uključi transportni model, a transportni model mora da uključi brojanje saobraćaja i motorizovanog i nemotorizovanog i pješačkog saobraćaja na većini raskrsnica u našem gradu – dodao je stručnjak za saobraćaj Nikola Ćopić.

Vozači su očekivali da će izgradnjom kružnih raskrsnica na posao stizati opušteno i na vrijeme. U mnogo slučajeva dešava se suprotno. Pa od kružnih tokova neki doživljavaju vrtoglavice. Ne zbog vožnje u ovim raskrsnicama, već zbog takozvanih saobraćajnih čepova i čekanja u dugim kolonama.