FOTO: BL portal
Od očeve ruke do čuvanja tradicije: Evo šta sve Dragana nudi na banjalučkom sajmu FOTO
02.06.2026. | 14:02
Sajam povodom obilježavanja Duhovskog utorka i ove godine je tradicionalno “otvorio vrata” ispred hotela „Bosna“ u Banjaluci. Na desetak bogato opremljenih štandova, domaći izlagači dobili su priliku da predstave svoje autentične proizvode – od ljekovitog domaćeg meda do unikatnih narodnih nošnji.
Među njima je i Dragana Mićić, vlasnica Umjetničke radionice „TatArt“ iz Banjaluke, kojoj je ovo treća godina kako izlaže na sajmu. Njena radionica nije samo registrovan biznis, već ponosni nosilac statusa tradicionalnog zanata. Dragana se bavi izradom narodnih nošnji, minijaturnih postavki u ramu i apliciranjem čuvenog zmijanjskog veza na različite predmete i nakit.
Od nakita do narodne nošnje: Unikatni komadi za svačiji džep
Ponuda na štandu radionice „TatArt“ izuzetno je raznovrsna, a cijene su, kako vlasnica ističe, prilagođene domaćem tržištu.
„Ovdje nudim isključivo ručne radove. Prstenje i naušnice su kombinacija bakarnih žica različitih debljina i poludragog kamenja, a njihova cijena je od 15 KM pa naviše. Medaljoni koji spajaju krupniji poludragi kamen i bakarnu žicu koštaju do 60 KM, dok su cijene ogrlica, u zavisnosti od količine truda i materijala, od 25 do 45 KM“, objašnjava Dragana za BL portal.
Ona dodaje da je gotovo svaki komad nakita unikat.
„Najjeftiniji artikli su naušnice od poludragog kamena koje koštaju 5 KM, dok su najskuplje narodne nošnje, čija je cijena 200 KM. Kako bih ugodila kupcima koji ne znaju kako da ukombinuju boju bakra sa ostatkom svog nakita, u ponudu sam uvela i nerđajući čelik u boji srebra, koji ne mijenja boju i ne tamni“, objašnjava ona.
„TatArt“ – spoj očeve podrške i porodične tradicije
Iako većinu predmeta izrađuje sama, Dragana s ponosom ističe da joj je desna ruka i velika inspiracija otac. Upravo iz te saradnje rodio se i prepoznatljiv naziv brenda.
„Što se tiče narodnih nošnji, tu sve radim sama. Međutim, kod bakarnog nakita, kada je potrebno raditi sa debljim žicama i bakarnim limom, tu uskače tata – njegova muška ruka je nezamjenjiva. Pošto je on penzionisani nastavnik tehničkog obrazovanja, spojila sam rečenicu ‘tata i art (umjetnost)’ i tako je nastao ‘TatArt’. On me je uveo u ove umjetničke vode, dok sam od mame i bake učila tradicionalne vještine poput pletenja, heklanja i šivanja“, priča naša sagovornica.
Izazovi tržišta i oživljavanje zmijanjskog veza
Interesovanje za tradicionalni nakit raste iz godine u godinu, ali ekonomska situacija diktira pravila. Dragana priznaje da Banjalučani izuzetno cijene ručni rad, ali da zbog ograničenog budžeta često ne mogu da ga priušte. Zbog toga je cijene svojih proizvoda svjesno spustila ispod njihove stvarne, zanatske vrijednosti.
Ono što posebno privlači pažnju na njenom štandu je masovna primjena zmijanjskog veza. Ovaj tradicionalni simbol dominira na magnetima, medaljonima, ogrlicama, pa čak i na predmetima za svakodnevnu upotrebu.
„Svi znamo da je zmijanjski vez na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine. Kroz spoj sa modernim dizajnom, on nastavlja da živi. Apliciranjem na četke za kosu, ogledala, šnale, rokovnike i nakit, ovaj drevni vez dobija jedno sasvim novo, moderno ruho“, zaključuje Dragana.
Sajam ispred hotela „Bosna“ otvoren je do kraja dana.
