Atraktivna adresa, neuslovan prostor: Zašto nema jagme za gradskim lokalima u Banjaluci FOTO

Nikola Simić | BL Portal

02.06.2026. | 13:47

Dok dio poslovnih prostora u vlasništvu Grada Banjaluka godinama zjapi prazan, iza pojedinih adresa u samom centru grada kriju se potpuno ruinirani i neuslovni objekti bez struje, svjetla i osnovnih uslova za rad. Upravo takvi prostori uskoro će se naći pred odbornicima Skupštine grada, koji bi već 10. juna trebalo da odlučuju o njihovoj dodjeli pod posebnim uslovima, ali na period od svega dvije godine.

Jedan od prijedloga odnosi se na dodjelu poslovnog prostora u Ulici kralja Petra I Karađorđevića broj 87 Streličarskom klubu „Megalodon“. Riječ je o prostoru površine 222 kvadratna metra za koji bi zakup iznosio 519,48 KM mjesečno sa PDV-om, a ugovor bi bio zaključen na dvije godine.

Na papiru, riječ je o jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu. Međutim, stvarnost iza te adrese potpuno je drugačija.

Kada se dođe ispred objekta, pogled prvo privlači uređen lokal u kojem je smještena Turistička organizacija grada Banjaluka, zbog čega bi većina građana pomislila da je riječ o reprezentativnom prostoru u strogom centru grada.

Ipak, poslovni prostor koji se dodjeljuje nalazi se u podrumu objekta, bez struje i u stanju koje budući korisnici opisuju kao gotovo neuslovno za bilo kakav rad.

“Prostor nije ni za slikanje”

Da unutrašnjost prostora praktično nije moguće ni fotografisati, potvrdio je za BL portal i Živko Borojević iz Streličarskog kluba „Megalodon“.

„Od poslovnog prostora nemam slike, zato što je nemoguće napraviti slike jer se to nalazi u podrumu zgrade, ispod Turističke organizacije grada Banjaluka. Prostor nema struje i u nikakvom je stanju. Zato je i nemoguće napraviti sliku, a i sam izgled prostora jednostavno nije za slikanje“, rekao je Borojević za BL portal.

Upravo ovaj slučaj dodatno otvara pitanje koje se posljednjih godina često provlači kroz rasprave o gradskim nekretninama, koliko je uopšte realno očekivati da neko uloži ozbiljan novac u sanaciju ruiniranog objekta, ako prostor dobija na korištenje na ograničen period i bez garancije da će nakon isteka ugovora moći da ga koristi i dalje.

Jer, u mnogim slučajevima, budući zakupci prvo moraju obezbijediti osnovne uslove za rad, riješiti struju, vlagu, sanaciju zidova i unutrašnje uređenje, a tek nakon toga prostor može početi služiti svrsi zbog koje je dodijeljen.

Još jedna dodjela pod posebnim uslovima

Slična odluka pred odbornicima će se naći i za udruženja građana „Kultart“ i „Mudro slovo“, kojima bi trebalo da bude dodijeljen poslovni prostor u Kalemegdanskoj ulici broj 9, površine 55 kvadratnih metara. Predložena zakupnina za taj prostor iznosi 95,70 KM sa PDV-om, takođe na period od dvije godine.

Istovremeno, dok pojedina udruženja čekaju odluke o dodjeli prostora, čak 23 poslovna prostora u vlasništvu Grada Banjaluka trenutno su potpuno prazna i van funkcije. Prema podacima koje je Gradska uprava dostavila BL portalu, dio njih nalazi se u proceduri za komercijalni zakup, dok su pojedini još u skupštinskoj proceduri za dodjelu pod posebnim uslovima.

Gradski prostori traže ulaganja i zakupce

Iz Gradske uprave navode da problem nije samo administrativne prirode, već i tehničke i geografske.

Kako tvrde, značajan broj slobodnih prostora zahtijeva ozbiljna dodatna ulaganja kako bi uopšte mogli biti stavljeni u funkciju, dok se veliki dio njih nalazi van urbanog jezgra, zbog čega potencijalnim zakupcima nisu naročito interesantni.

„Većina slobodnih poslovnih prostora se nalazi na seoskom području i kao takvi potencijalnim zakupcima nisu toliko atraktivni kao oni koji se nalaze u samom centru grada“, navode iz Gradske uprave za BL portal.

Dodaju i da dio prostora nije ni predviđen za tržišni zakup, već za potrebe same Gradske uprave i javnih službi.

Kada je riječ o sanaciji objekata, praksa je da komercijalni zakupci uglavnom sami finansiraju adaptaciju prostora, nakon čega im se ulaganja priznaju kroz umanjenje zakupnine do 50 odsto, sve dok ne naplate kompletan iznos investicije.

Sa druge strane, udruženja građana i humanitarne organizacije koje prostore dobijaju pod posebnim uslovima adaptaciju uglavnom finansiraju iz vlastitih sredstava.

Iz Gradske uprave tvrde da redovno održavaju poslovne prostore u svom vlasništvu i po potrebi intervenišu kako bi spriječili dalje propadanje gradske imovine. Ipak, činjenica da se među gradskim nekretninama nalaze i prostori u centru grada bez osnovnih uslova za korištenje pokazuje da značajan dio gradske imovine godinama ostaje neiskorišten, čeka ozbiljna ulaganja ili novu namjenu.