FOTO: ATV
Ne zna se ni gdje su divlje deponije: Grad Banjaluka za sanaciju daje duplo više od plana FOTO
21.09.2026. | 12:10
Dodaj BL Portal kao Google izvor
Divlje deponije mjesecima predstavljaju problem širom Banjaluke, a sada je ozbiljnost situacije praktično potvrđena i kroz novu gradsku nabavku. Grad traži sanaciju deponija koje, kako se navodi u dokumentaciji, „ugrožavaju zdravlje stanovništva“.
Za njihovom uklanjanje biće izdvojeno 24.925,68 KM sa PDV-om, a posao je dobila „Čistoća“ a.d. Banjaluka. Odluku o izboru izvođača gradonačelnik Draško Stanivuković donio je 17. septembra.
Samo jedna ponuda za posao
Na tender je stigla samo jedna ponuda, i to ponuda „Čistoće“. Zbog toga planirana e-aukcija nije održana, dok je procijenjena vrijednost posla iznosila 21.367,50 KM bez PDV-a.
Većinski vlasnik „Čistoće“, posredno preko „Tržnice“ i MG Minda, jeste banjalučki biznismen Mladen Milanović Kaja. „Tržnica“ drži 51,03 odsto akcija „Čistoće“, dok Grad Banjaluka ima 30 odsto.
Međutim, daleko važnije od samog tendera jeste pitanje šta Banjaluka zapravo dobija ovim poslom i zašto se problem divljih deponija iznova vraća.
Deponije niču uprkos čišćenju i najavljenim kaznama
Tokom 2026. Grad je u više navrata uklanjao nelegalno odloženi otpad na različitim lokacijama. Samo do proljeća uklonjeno je više od deset privremenih deponija, dok su iz Gradske uprave tada upozoravali da građani otpad ostavljaju uz puteve, na javnim površinama, pa čak i u vodotocima.
Zbog učestalosti problema najavljivani su video-nadzor, strože kontrole i kažnjavanje.
Ipak, deponije nisu nestale.
Tokom ljeta problem je ponovo isplivao na Šibovima, gdje su se na jednoj lokaciji nagomilali građevinski i komunalni otpad, stari namještaj, gume i kućanski aparati. Posebnu zabrinutost izazvala je blizina područja Suturlije i izvora vode.
Slične lokacije ranije su evidentirane i u ulicama Milana Cvijetića, Knjaza Miloša, Koste Jarića, Frana Supila, na Bulevaru Stepe Stepanovića, u Zelenom viru, kod Autobuske stanice, ali i u drugim dijelovima grada.
To pokazuje da više nije riječ o jednom zapuštenom ćošku ili nekoliko kesa smeća ostavljenih pored kontejnera, već o problemu koji se iznova pojavljuje na različitim krajevima Banjaluke.
Zanimljivo je i koliko je novca prvobitno bilo planirano za ovu svrhu.
Za cijelu godinu planirano svega 12.000 KM
BL portal je još u martu objavio da je Programom zajedničke komunalne potrošnje za cijelu 2026. godinu za ručno i mašinsko uklanjanje otpada sa privremenih i divljih deponija bilo predviđeno svega 12.000 KM.
Sada samo jedan novi posao sanacije divljih deponija košta gotovo 25.000 KM sa PDV-om.
Iz dostupne dokumentacije nije moguće zaključiti da li se taj iznos finansira upravo sa ranije planirane stavke ili iz drugih budžetskih sredstava, ali je činjenica da Grad u istoj godini ponovo mora izdvajati novac za problem koji mjesecima pokušava da suzbije.
Lokacije opasnih deponija nisu navedene
Još ozbiljnije zvuči činjenica da Grad u novom dokumentu više ne govori samo o nepropisno odloženom otpadu, već izričito o divljim deponijama koje „ugrožavaju zdravlje stanovništva”.
Uprkos tome, u odluci nije navedeno gdje se te deponije nalaze, koliko ih trenutno ima, kakav je otpad na njima pronađen niti na koji način ugrožavaju zdravlje građana.
Zbog toga ostaje najvažnije pitanje – koliko je problem divljih deponija u Banjaluci zapravo izmakao kontroli ako se one, nakon mjeseci čišćenja, kazni i najavljenog video-nadzora, i dalje pojavljuju toliko često da Grad ponovo mora raspisivati poseban posao za njihovu sanaciju?
