“Koliko to vrijedi u ovako nakaradnoj državi”: Novi problem za stanare zgrade u Banjaluci

17.02.2021. | 18:39

Banjalučani koji zbog tuđih dugova već sedam godina žive u strahu da će ostati bez svojih legalno kupljenih i pošteno plaćenih stanova, nedavno su po ko zna koji put bili primorani da angažuju advokata i ulože žalbu.

Na njihove adrese u Ulici Palih boraca 55 stiglo je rješenje Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove RS (RUGIP) kojim im je, nakon dugogodišnje borbe, omogućeno da svoje stanove upišu kao svoje vlasništvo jedan kroz jedan, bez hipoteke.

Loša vijest je što se, istim rješenjem, pod hipoteku stavlja dvorište oko njihove zgrade – opet zbog novca koji je banci ostao dužan investitor, firma „MM Home“, koju je u vrijeme kupoprodaje zastupao Mladen Stanić.

Hipoteka

Podsjećanja radi, Stanić i njegova supruga, direktorka pomenute firme, zgradu u Palih boraca su gradili na kredit, a pod hipoteku su založili zemljište na kojem je ta zgrada podignuta. Kredit nije vraćen, investitor je ostao dužan skoro pola miliona KM, ali mu je banka ipak odobrila reprogram i to kad je zgrada već bila završena, a stanovi prodati. Pri tome, kupce stanova niko nije jasno upozorio da kupuju stanove izgrađene na zemlji pod hipotekom, te da po zakonu „stanovi dijele sudbinu zemljišta“. Naprotiv, prilikom kupovine su imali sve dokumente po kojima su stanovi koje kupuju „čisti“ i bez tereta.

Vlasnici stanova vjeruju da se iza svega ovog krije dobro organizovana prevara, koja se sada pokušava „popeglati“ tako što se hipoteka, za koju oni nisu odgovorni, sa zemljišta na kojem je izgrađena zgrada „prebačena“ na dvorište. To faktički znači da bi, ako takva hipoteka ostala na snazi, svaki kvadrat zemljišta oko zgrade, uključujući i ulaz, bio „okupiran“.

“Na taj način mi ne bismo mogli prići zgradi. Takođe, niko od nas ne bi mogao prodati svoj stan, ukoliko se na to odluči, jer ko bi kupio stan u koji, formalno pravno gledano, ne može ući”, objašnjava Gordana Radošević, vlasnica jednog od stanova u Ulici palih boraca 55. Radoševićeva je, podsjećanja radi, ranije podnijela krivičnu prijavu protiv svih koji su, kako navodi, učestvovali u lancu prevare s kupoprodajom stanova u ovoj zgradi.

Život u strahu

Goran Rokvić, predsednik Zajednice etažnih vlasnika ove zgrade, takođe kaže da je hipoteka na dvorište veliki problem, ali da takva hipoteka ni po zakonu nije dopuštena.

“To je naš prostor, moramo ga po zakonu imati. Osporavaju nam nešto što je naše elementarno pravo. Svi papiri, sve činjenice govore u našu korist, ali pitam se koliko sve to vrijedi u ovako nakaradnoj državi”, kaže Rokvić. Dodaje da on i njegove komšije već godinama žive u strahu, iako su legalno kupili i uredno platili stanove.

“Nije pravedno da se sada, zbog tuđih dugova, pitamo da li smo svojoj deci obezbijedili siguran krov nad glavom”, kaže Rokvić. Navodi da se teret tuđe hipoteke svalio na njihova leđa i da banka već godinama na razne načine vrši pritisak na njih, kako bi oni izvršili pritisak na investitora da isplati dug. I upisivanje hipoteke na dvorište bi bio vid takvog pritiska.

“Vrše pritisak da budemo njihovi utjerivači dugova, ali mi na to ne pristajemo”, kaže Rokvić i podsjeća da ova tortura traje od 2014. godine, ali da on ipak vjeruje kako će vlasnici stanova dočekati pravdu.

Notari

Bitka za pravdu će, po svemu sudeći, još potrajati, jer se uporedo s rješenjem kojim se pokušava pod hipoteku staviti dvorište oko zgrade, pred dva suda, Osnovnim sudom u i Privrednim sudom u Banjaluci, vode i izvršni postupci, po zahtjevu Komercijalne banke, zbog neizmirenog kredita preduzeća „MM Home“. Na udaru izvršenja našlo se zemljište na kojem je izgrađena zgrada, pa su posredno u opasnosti i njihovi pošteno kupljeni stanovi.

Kako je ranije za Srpskainfo potvrdilo nekoliko advokata i trgovaca nekretninama, slučaj vlasnika stanova u Ulici Palih boraca nije jedini, pa se sa sličnom nepravdom mogu suočiti i stanari u još nekim zgradama u Banjaluci i drugim gradovima Republike Srpske.

Problem se nerijetko objelodani tek kada neko od vlasnika pokuša da proda svoj stan. Tada se ispostavi da se na stanu koji je kupljen kao „čist“ pojavi, očigledno ranije upisana ili ranije prikrivena, hipoteka. Ovakva situacija, upozoravaju pravnici, stvara veliku pravnu nesigurnost. Iako su nakon 2008. godine, kada je u pravni sistem BiH i RS uveden notarijat, prava kupaca stanova znatno bolje zaštićena, javna je tajna da nisu baš svi notari jednako „strogi“ u poštovanju procedura.

TROJNA EVIDENCIJA

Kako je objasnila Slada Ivelić, predsjednica Notarske komore RS, u područnoj jedinici RUGIP u Banjaluci se vode “trojne evidencije” koje se odnose na prava vlasništva nad nekretninama. Ona je navela koje obaveze, shodno tome, imaju notari prilikom sačinjavanja ugovora o kupoprodaji stanova.

“Notar je dužan zahtijevati da mu prodavac dostavi izvod iz knjige uloženih ugovora, u koji je upisana etažna jedinica, zemljišno-knjižni izvadak u kojem je upisana katastarska čestica na kojoj je zgrada upisana i posjedovni list, odnosno list nepokretnosti, te kopiju katastarskog plana s identifikacijom nepokretnosti na kojoj je zgrada izgrađena”, navela je Ivelićeva i dodala da su notari dužni da stranke jasno upozore na sve eventualne rizike.

Većinu ugovora o kupoprodaji stanova u zgradi u Palih boraca 55 je, po preporuci investitora, sačinio i ovjerio notar Goran Golić. Stanari tvrde da ih on nije upozorio na rizike, dok je Golić ranije za Srpskainfo izjavio da u notarskim ispravama s njegovim potpisom “piše sve što treba da piše”, te da nema potrebu da “bilo šta dodatno objašnjava”.