Kako “upasti”u Gradsku baštu Banjaluke: Ovdje se dobije mnogo više od domaće hrane FOTO

15.03.2026. | 06:54

Iako danas na svakom ćošku niče zgrada, postoji jedan mali dio zelene oaze koji su građani Banjaluke uspjeli da otrgnu od betona. Gradska bašta u Banjaluci, nastala u Rakovačkim barama, na tri i po kilometra od centra grada, i dalje opstaje i onima koji nemaju vlastitu zemlju daje mogućnost za sadnju i uzgoj hrane.

Danas to nije samo hobi, već korak ka kvalitetnijem životu u gradu, kaže za BL portal predsjednica Udruženja Banjalučke gradske bašte, Milka Tamamović.

“Mijenjamo život na bolje, stvaramo ljepotu svuda gdje za to imamo priliku, sijemo dobro i stvaramo novi životni stil. Povratak prirodi i  razumijevanje kulture življenja u skladu sa prirodom je put kojim treba da idemo da bi kvalitetno živjeli i i usred grada. Urbano baštovanstvo je jedan od koraka na tom putu”, objašnjava Milka.

Pogodno za početnike

Prema njenim riječima, važno je što procedura za pridruživanje ovoj zajednici nije komplikovana.

“Dovoljno je da se zainteresovani jave nekom od članova udruženja ili putem Facebook stranice. Članarina za sezonu od proljeća do kasne jeseni iznosi 170 KM, a u tu cijenu uključeno je korišćenje alata, vode tokom sezone, potrebna đubriva i mentorska podrška tokom cijelog procesa. Predznanje nije potrebno, sve se uči polako, kroz praksu i zajednički rad”, kaže Milka i navodi da je jako ponosna na svakog novog člana koji ova zajednica dobije.

Takođe, svaki član dobija parcelu od oko 60 do 120 kvadrata, koju može obrađivati sam ili uz pomoć saradnika ako nema dovoljno vremena. Dio sjemena zajednica dijeli na početku sezone, a kasnije baštovani uče kako da sami čuvaju sjeme svojih biljaka, pa se tako troškovi dodatno smanjuju.

Oko udruženja je danas okupljeno blizu 70 porodica. Baštovani se prilagođavaju, neki se „sabijaju“ na postojećim parcelama, dok drugi kupuju manja imanja u okolini grada i tamo nastavljaju sve ono što su ovdje naučili.

FOTO: GRADSKA BAŠTA

Ovdje se, između ostalog, uči kako da sami proizvedete većinu hrane na potpuno prirodan način, bez hemijskih sredstava. U Gradskoj bašti možete naučiti i kako napraviti vlastito đubrivo, nahraniti tlo i zaštititi biljke prirodnim metodama. Tu je i obuka o čuvanju sjemena starih sorti, preradi viška povrća, pravljenju čajeva i prirodnih sredstava za domaćinstvo. Posebna pažnja posvećena je i brizi o biološkom otpadu, kao i razumijevanju prirodnih resursa i živih bića koja dijele isti prostor.

Mnogi koji su došli kao potpuni početnici, bez ikakvog iskustva, vremenom su, kaže Milka, postali samouvjereni ljudi spremni za put ka vlastitoj održivosti.

Gradska bašta i mališani

Posebno mjesto u ovoj priči imaju djeca. Za njih je Gradska bašta pravo malo čudo. Mnogi mališani upravo ovdje prvi put vide ježa, guštera, sljepića, gliste, puževe, bumbare ili pčele. Djeca rado učestvuju u radu u bašti, prvi put uzimaju alat u ruke i ponosno sade svoje prve biljke.

Posebna atmosfera zavlada kada u posjetu dođu vrtići i škole. Tada, kažu domaćini, nije jasno ko je sretniji – mali baštovani ili njihovi gosti. U tim trenucima čini se kao da sve oko njih oživi, tlo, biljke, vazduh, ptice… kao da cijeli prostor pulsira u istom ritmu.

“Ovdje nikada nema odmora. Čak i dok traje rano proljeće, radovi su već u punom jeku. Trenutno je najvažnija proizvodnja rasada koji će u maju biti presađen na otvoreno. Paralelno se sije grašak, mrkva, rotkvice, rukola, salata i blitva. Sade se krompir i luk, presađuju jagode, cvijeće i bobičasto voće, a pripremaju se i reznice za nove biljke koje će se saditi na jesen. Istovremeno se beru i plodovi posijani još prošle jeseni – kupusnjače, rane salate i mladi luk. U bašti posla uvijek ima”, kaže Milka, uz poruku čitaocima BL portala da dođu i iskuse ljepote života usklađenog sa prirodom.

Nikolina Stojanović, BL portal