Ekološka bomba u Banjaluci i dalje čeka: Za potpunu remedijaciju „Incela“ potrebna pomoć države

20.06.2026. | 19:06

Prošlo je 7 godina od kako je u krugu bivšeg “Incela” u Banjaluci izbio požar, a sa požarom i afera “piralen”. Od tada ovo izuzetno štetno, a po po nekima i kancerogeno ulje, utiče ne samo na živote ljudi, nego i na izbore, na imidž grada, pa i na rad Poslovne zone “Incel”.

Piralenom, koji se nekad koristilo u transformatorima, zagađeno je 4.800 kubika zemlje na prostoru bivše “Incelove” Energane.

Kako tvrdi Saša Panić, direktor Poslovne zone Banjaluka, poznatije pod starim imenom “Incel”, do sada je riješen samo jedan mali dio ovog problema.

– Poslovna zona i “Celeks” su očistili lokacije, koje su u našem vlasništvu, zahvaljujući podršci Centra za međunarodnu saradnju i razvoj iz Slovenije, koji je obezbijedio 101.000 evra, te Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, od kojeg smo za to dobili 200.000 KM – kaže Saša Panić za Srpskainfo.

Objašnjava da je ovom intervencijom uklonjeno 200 kubnih metara zagađenog zemljišta, preostalih 4.600 kubika je još na čekanju.

Panić kaže da je prema nalazima češkog instituta Dekonta i UNDP-a iz 2021. godine, za potpunu remedijaciju zemljišta u krugu “Incela” potrebno 15 miliona KM.

– Mi to ne možemo sami, otkud nam toliki novac. Voljni smo da problem rješavamo, ali za to nam je potrebna pomoć države – kaže Panić.

Da piralen ozbiljno ugrožava i poslovanje PZ “Incel” vidljivo je, kaže Panić, pri susretu sa potencijalnim investitorima.

– Čim čuju za tu priču, investitori se povlače. Imali smo bar 10 situacija u kojim su investitori odustali o Poslovne zone “Incel” upravo zbog piralena – kaže Panić.

On dodaje da ne želi da imanjuje ili marginalizuje problem koji se godinama na rješava, ali da je činjenica da na skoro svakoj braunfild poslovnoj zoni, na kojoj se oživljava napušteni, devastirani ili neaktivni industrijski prostor, postoje tragovi industrijskog zagađenja.

– U nekim slučajevima to zagađanje prođe nezapaženo, ali u slučaju piralena u “Incelu” se, očekivano, podigla velika prašina. I sad aimamo situaciju da, čim neki kamion natovaren zemljom izađe iz kruga Poslovne zone, odmah kreću priče da neko “potajno izvozi piralen na nepoznatu lokaciju” – kaže Panić.

Sve to, naravno, utiče na poslovanje više od 60 poslovnih subjekata unutar zone.

S druge strane, za svoje zdravlje su zabrinuti i zaposleni u pojedinim javnim institucijama, koje takođe imaju svoje prostorije u Poslovnoj zoni. Sve su učestalije i anonimne prijave, koje, najvjerovatnije, potiču od radnika Agencije IDDEEA, koji nisu nimalo zadovoljni što im se kancelarije nalaze u krugu “Incela”.

Očekivano, priča o piralenu, koja se, s vremena na vrijeme “izgubi iz fokusa”, pred izbore uvijek postaje nanovo aktuelna. Na to su upozorili i ekolozi, koji smatraju da pojedini političari, umjesto da rješavaju problem, “lešinare” i na piralenu i strahu od piralena skupljaju glasove.

Tako mnogi smatraju da je Draško Stanivuković svoj prvi gradonačelnički mandat 2020. godine izborio, između ostalog, i na piralenu, najavivši žestoku borbu protiv zagađivanja prirode.

Danas ovu temu ni on ni njegovi saradnici ne spominju.

Na to je, u ranijom izjavi za Srpskainfo, ukazao i Igor Kalaba iz Cntra za životnu sredinu Banjaluka.

– U Banjaluci imamo administraciju, koja je veoma aktivna na društvenim mrežama, pa od minornih događaja prave se storiji sa 10 slajdova, a pitanje piralena i remedijacije zemljišta u krugu “Incela” se uopšte ne spominje – rekao je Kalaba.

Ekolozi upozoravaju da je na pojedinim mjestima u “Incelu” koncentracija piralena, ali i drugih zagađivača, poput teških metala, i do 1.000 puta veća od dozvoljene.

Direktor Poslovne zone to ne poruče, ali poručuje da je je krajnje vrijeme da se sa upozorenja pređe na djela.

– Hajde da probamo rješavati problem. Jasno je da su moguća 2 rješenja. Jedno rješenje je izvoz piralena u zemlju gdje postoje kapaciteti za njegovo uništavanje, i to bi nas koštalo oko 15 miliona KM. Druga opcija je da se nađe lokacija u Republici Srpskoj, gdje bi se zagađeno zemljište deponovalo na propisan način – kaže Saša Panić.