Besplatna provjera šećera u Banjaluci: Na svakog otkrivenog dijabetičara dolazi još jedan

Željka Pavlović | BL Portal

13.11.2026. | 14:01 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Dijabetes ne boli, a može godinama tiho da uništava organizam. Od prvih promjena do postavljanja dijagnoze može proći i pet do šest godina, upozoravaju ljekari, ističući da se u međuvremenu već mogu razviti ozbiljne komplikacije.

Upravo zbog toga je prevencija ključna, a koliko građani vode računa o svom zdravlju pokazala je i današnja akcija Doma zdravlja Banjaluka, organizovana u susret Svjetskom danu dijabetesa, koji se obilježava 14. novembra.

U robnoj kući „Boska“, od 10 do 13 časova, građani stariji od 18 godina mogli su besplatno izmjeriti nivo šećera u krvi, dobiti stručne savjete o prevenciji dijabetesa i drugih hroničnih nezaraznih bolesti, kao i edukativni materijal o zdravim životnim navikama.

Da su preventivne akcije prilika da građani obrate više pažnje na svoje zdravlje, smatra i penzioner Sreto Motika, koji je iskoristio današnju mogućnost besplatnog mjerenja šećera u krvi.

„Pozdravljam svaku akciju promocije zdravlja koja podsjeća ljude da provjere svoje nalaze. Iskoristio sam priliku da provjerim šećer, mada sam prije pola godine uradio nalaze. Zadovoljan sam rezultatima“, kazao je Motika.

Todorović: Svaki peti pregledani u riziku od bolesti srca i krvnih sudova 

Direktorica Doma zdravlja Banjaluka, Nevena Todorović istakla je da rezultati ranijih preventivnih pregleda pokazuju koliko su faktori rizika za razvoj hroničnih nezaraznih bolesti zastupljeni među stanovništvom.

„To nam je pokazala nedavno provedena akcija preventivnih pregleda, kada smo obilježavali Dan srca u septembru. Pregledano je 740 naših sugrađana i došli smo do podatka da je svaki peti pregledani stanovnik u visokom ili veoma visokom riziku od bolesti srca i krvnih sudova. To su izuzetno visoki procenti i zabrinjavajući podaci“, rekla je Todorovićeva.

Ona je navela da građani često imaju nekoliko udruženih faktora rizika, među kojima su povišen šećer i masnoće u krvi, gojaznost, posebno abdominalnog tipa, pušenje, povišen krvni pritisak i nedovoljna fizička aktivnost.

„Naši sugrađani ipak nemaju dovoljno razvijenu svijest da je neophodno da promijene stil života. Važno je voditi računa o ishrani, fizičkoj aktivnosti i pokušati na sve načine prestati sa pušenjem. Kada se bolest već razvije, onda je prilično kasno za takve promjene. One, naravno, mogu doprinijeti liječenju, ali ne mogu spriječiti nastanak bolesti, što je nama izuzetno značajno“, upozorila je Todorovićeva.

Govoreći o ulaganju u prevenciju, ona je ocijenila da je Republika Srpska na zadovoljavajućem nivou, ali da uvijek postoji prostor za unapređenje.

„Kroz naš konstantni rad na prevenciji različitih bolesti i stanja uočavamo koliko građani nisu obaviješteni ili, ako jesu, koliko ne shvataju ozbiljno preporuke koje im dajemo. Često građani ne razumiju ono što im pričamo. U svakom slučaju, treba mnogo veću pažnju posvetiti zdravstvenom vaspitanju, zdravstvenom prosvjećivanju i zdravstvenoj pismenosti našeg stanovništva“, istakla je Todorovićeva.

Šukalo: Dijabetes se može spriječiti

Načelnik Centra za promociju zdravlja i prevenciju bolesti Doma zdravlja Banjaluka, Mladen Šukalo upozorio je da je dijabetes jedan od najvećih javnozdravstvenih problema, ali i bolest čiji se nastanak u određenoj mjeri može spriječiti ili odložiti prepoznavanjem i uklanjanjem faktora rizika.

„Za većinu ovih oboljenja postoje faktori rizika koji doprinose njihovoj pojavi, a koje možemo pravovremeno prepoznati i otkloniti. Samim tim možemo spriječiti ili odložiti pojavu bolesti. Zbog toga je jako bitno da djelujemo promotivno, edukativno i preventivno“, rekao je Šukalo.

Problem je, kako je naveo, što simptomi često nisu dovoljno izraženi da bi građane odmah naveli da potraže ljekarsku pomoć.

„Simptomi su vrlo često neprepoznatljivi jer se javljaju kao opšta slabost i zamor. Osobe nerijetko imaju učestalo mokrenje i pojačanu žeđ, ali te simptome pripisuju ubrzanom stilu života i ne pomišljaju da bi mogli ukazivati na dijabetes“, pojasnio je Šukalo.

On je upozorio i da broj potvrđenih dijagnoza ne mora predstavljati stvaran broj oboljelih, jer dio ljudi i dalje živi sa bolešću koja nije otkrivena.

„Na svaki slučaj kod kojeg smo otkrili i potvrdili dijagnozu dijabetes melitusa, imamo još toliko onih koje nismo pravovremeno prepoznali, upravo zbog prikrivenih simptoma zbog kojih se ljudi ne javljaju ljekaru“, istakao je Šukalo.

Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da se, kako kaže, zbog ubrzanog načina života i životnih navika sa ovim oboljenjem sve češće suočavaju i osobe u ranijoj životnoj dobi.

Radulović: Broj oboljelih raste iz godine u godinu 

Na problem kasnog otkrivanja bolesti ukazala je i doktorica Mirjana Radulović, ističući da od početka dijabetesa do postavljanja dijagnoze može proći nekoliko godina.

„Pretpostavlja se da od početka bolesti do postavljanja dijagnoze prođe pet do šest godina. U tom periodu već mogu nastati ozbiljne komplikacije, na krvnim sudovima, očima i drugim organima“, upozorila je Radulovićeva.

Ona je navela da posebno zabrinjava rast broja oboljelih, kao i činjenica da se dijabetes sve češće javlja kod mlađih osoba.

„Ono što mi vidimo i čega se plašimo jeste porast broja oboljelih. Taj broj progresivno raste svake godine, a sve češće obolijevaju i mlađe osobe. To jeste povezano sa sedentarnim načinom života. Mnogo se sjedi, malo se šeta, mnogo se jede, prisutan je i stres“, rekla je Radulovićeva.

Ljekari poručuju da ne treba čekati pojavu tegoba da bi se provjerio nivo šećera u krvi. Redovne kontrole, pravilna ishrana, više kretanja i prepoznavanje faktora rizika važni su koraci u sprečavanju ili odlaganju razvoja dijabetesa i njegovih komplikacija.