Banjaluka odaje počast žrtvama: Spomen-ploča na „Krivom satu“ za stradale u katastrofalnom zemljotresu

26.05.2026. | 12:05

Podatke o broju poginulih i povrijeđenih u razornim banjalučkim zemljotresima 26. i 27. oktobra 1969. godine, koje decenijama pronalazimo u javnom prostoru, uzimamo kao apsolutne činjenice. Obično se pominje 15 žrtava od čega 13 u zgradi Titanik. Međutim, ispostavilo se da ovaj podatak nema naučno i istorijsko utemeljenje. Naučno istraživanje sprovedeno u okviru višegodišnjeg istraživanja posljedica banjalučkih zemljotresa pokazalo je suprotno: zvanične evidencije stradalih su nepotpune, osnovni podaci o žrtvama različiti, zavisno od izvora, a najvažniji rezultat predstavlja identitet dvije osobe koje su stradale od posljedica zemljotresa o kojima institucije nisu imale traga, saopštii su iz Gradske uprave.

Kazala je ovo Vesna Šipka, samostalni stručni saradnik za planove zaštite i spasavanja od elementarne nepogode i druge nesreće, u dijelu rizika od zemljotresa, u Odsjeku za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Grada Banja Luka.

Kako je naglasila, istraživanje – čiji je cilj identifikacija svih žrtava, verifikacija podataka i očuvanje kolektivnog sjećanja kroz postavljanje spomen-ploče u okviru memorijalne cjeline „Krivi sat“ dovelo je do novih naučnih činjenica koje mijenjaju zvaničnu istorijsku evidenciju o ovoj tragediji.

-Arhiv Republike Srpske raspolaže oskudnim podacima dostavljenim od strane Sekretarijata za informacije i dokumentaciju Skupštine opštine Banja Luka 1974. godine. U oviru ovog praktično radnog materijala se nalazi i dokument koji predstavlja nepotpun spisak sa imenima devet smrtno stradalih. Kroz novinske članke dnevnih novina bivše Jugoslavije u danima nakon zemljotresa provlače se informacije o stradanju deset do 20 ljudi, pri čemu je najčešće pominjana brojka od 17 žrtava. Arhivu Republike Srpske nije dostavljena dokumentacija tadašnjeg Medicinskog centra Banja Luka – dodala je ona.

Naime, sa ciljem utvrđivanja tačnog broja i identiteta žrtava banjalučkih zemljotresa, Šipka je – tragom informacija dobijenih putem privatnih kontakata i razgovora sa savremenicima zemljotresa, pokrenula opsežno regionalno istraživanje koje obuhvata zdravstvene ustanove, matične službe, arhive i službe civilne zaštite na nekoliko nivoa, vojsku i slično.

-Arhiv Republike Srpske raspolaže i dokumentom koji predstavlja listu teško povrijeđenih osoba koje su, nakon zemljotresa helikopterima hitno prebačene na liječenje u Zagreb. Međutim, pomenuta dokumentacija ne sadrži dodatne informacije o njihovom identitetu, medicinskom toku niti ishodu liječenja. Dalji tok istraživanja ide u smjeru utvrđivanja sudbine ovih teško povrijeđenih osoba koje su transportovane za Zagreb. Proces traganja za informacijama je izuzetno spor i otežan jer arhivski dokumenti ne sadrže detaljne podatke poput imena oca, datuma rođenja i slično što onemogućava istraživanje. Uspostavljena je komunikacija sa većim brojem ustanova i institucija iz regiona sa ciljem prikupljanja podataka. Podaci i informacije pristižu sporo, ali kontinuirano te omogućavaju, za sada, djelimično sklapanje mozaika dešavanja 1969 godine – istkla je ona.

Iako je, usljed značajnog protoka vremena, tačnije 57 godina od dešavanja zemljotresa, raspada bivše zemlje i ratnih sukoba prikupljanje podataka otežano, Šipka je došla do otkrića identiteta još dvije žrtve zemljotresa koje nikada nisu bile dio zvaničnih statistika.

Ove činjenice, kako kaže – direktno dopunjuju i ispravljaju zvaničnu istoriju Banje Luke.

-Pored spomen-ploče na kojoj će se nalaziti imena svih, do sada utrvđenih žrtava, u planu je objavljivanje posebne naučne publikacije koja će osvijetliti tragičnu sudbinu jedne djevojčice čije je ime izronilo iz arhivskog mraka, kao i zajednička publikacija za sve žrtve sa liste nakon što se prikupe i verifikuju svi podaci. Na osnovu dosadašnjeg toka istraživanja postoje indicije da se među teško povrijeđenim može identifikovati još žrtava, a obzirom da je spisak smrtno stradalih nepotpun, obavještavaju se građani da se mogu javiti u Odsjek za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Grada Banja Luka sa informacijama o svojom srodnicima koji su bili teško povrijeđeni ili su smrtno stradali u zemljotresu – naglasila je ona.