Banjalučka obilaznica dobila prioritet: Prvo spoj kod Tunjica, za zemljište najmanje 100 miliona KM FOTO

Dragan Milošević | BL Portal

23.10.2026. | 13:01 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Vlada Republike Srpske zatražila je hitnu pripremu dokumentacije za banjalučku obilaznicu, a u „Autoputevima RS“ kao prioritet izdvajaju izgradnju oko 2,5 kilometra trase za povezivanje autoputa Banjaluka–Prijedor s magistralnim putem kod zatvora na Tunjicama. Taj dio trebalo bi da obezbijedi funkcionalan priključak novog autoputa na postojeću putnu mrežu.

Riječ je o dijelu znatno većeg projekta izgradnje obilaznice duge oko 19 kilometara, koja bi od sjevernog prilaza Banjaluci, na području Klašnica i Glamočana, vodila do buduće petlje „Banjaluka jug“, gdje bi se nadovezivala na planirani autoput prema Mrkonjić Gradu. Za realizaciju cijele trase predstoje završetak planske dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a samo eksproprijacija zemljišta, prema procjeni iz „Autoputeva“, mogla bi koštati najmanje 100 miliona KM.

FOTO: AI ILUSTRACIJA

Prvo priključak kod Tunjica, da autoput dobije vezu s postojećim putevima

Povod za ubrzavanje priprema jeste jučerašnja sjednica Vlade na kojoj je prihvaćena Informacija o realizaciji koncesionog projekta autoputa Banjaluka–Prijedor–Novi Grad, odnosno njegove prve faze do Prijedora.

Vlada je utvrdila da je izgradnja banjalučke obilaznice, kao priključka na taj autoput, od posebnog značaja i zadužila „Autoputeve RS“ da bez odlaganja preduzmu aktivnosti na pripremi planske i druge neophodne dokumentacije.

Zašto je dio obilaznice sada posebno važan, za BL portal objašnjava Slobodan Stanarević, vršilac dužnosti izvršnog direktora za tehničke poslove u ovom javnom preduzeću. Kako kaže, potrebno je uskladiti pripremu priključnih saobraćajnica s napredovanjem radova na autoputu prema Prijedoru.

„Jedan dio koji mi planiramo po hitnom postupku raditi, čim prije, odnosno čim se završi parcelacija, jeste da se uradi eksproprijacija na 2,5 kilometra, da bi mogli napraviti funkcionalan auto-put Banjaluka – Prijedor. Kinezi već idu punim kapacitetom u izgradnju auto-puta, da ne bi došli u situaciju da završe auto-put od Prijedora, a da se nemaju gdje uključiti“, upozorava Stanarević.

Tih oko 2,5 kilometra, precizira, omogućilo bi povezivanje s postojećim magistralnim putem Banjaluka–Prijedor u blizini zatvora na Tunjicama.

U okviru razmatranja istog projekta Vlada je zadužila Pravobranilaštvo RS i Ministarstvo pravde da, u granicama svojih ovlašćenja, preduzmu mjere za ubrzavanje preostalih sudskih postupaka određivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti na trasi autoputa Banjaluka–Prijedor.

Kuda bi išla cijela obilaznica Banjaluke?

Izgradnja prioritetnog dijela kod Tunjica otvorila bi put za priključivanje autoputa, dok je za izmještanje tranzitnog saobraćaja iz grada potrebna realizacija cijele obilaznice do južnog izlaza iz Banjaluke.

Ta saobraćajnica u dokumentaciji „Autoputeva RS“ vodi se kao dionica Glamočani–Banjaluka jug i predstavlja dio planiranog pravca autoputa Banjaluka–Mliništa. Projektom je obuhvaćena i vezna saobraćajnica od petlje „Banjaluka jug“ do magistralnog puta i spoja istočnog i zapadnog gradskog tranzita.

Stanarević trasu opisuje polazeći od motela „Ćubić“, gdje bi se odvajao krak buduće obilaznice.

„Buduća zaobilaznica će ići od motela Ćubić. Tu se odvaja desno krak, i ide oko jezera, oko naselja Zalužani, Kuljani“, navodi on.

Trasa bi dalje vodila preko Pavlovca prema južnom dijelu grada. Njena dužina, od motela „Ćubić“ do područja buduće petlje „Banjaluka jug“, iznosila bi približno 19 kilometara.

Uz petlju na spoju s autoputem Banjaluka–Prijedor, predviđena je i manja petlja na putu Banjaluka–Bronzani Majdan. Završna petlja „Banjaluka jug“ nalazila bi se iznad „Kosmosa“, uz vezu prema zapadnom tranzitu i magistralnom pravcu Banjaluka–Jajce. Tu bi se obilaznica nadovezivala na planirani nastavak autoputa prema Mrkonjić Gradu.

Glavni projekat završen, slijede parcelacija i otkup zemljišta

Prema Stanarevićevim riječima, glavni projekat obilaznice, finansiran grant sredstvima, završen je prije dvije godine. Međutim, za nastavak realizacije potrebno je završiti i usvojiti plansku dokumentaciju koja prethodi eksproprijaciji.

U toku je, kaže, izrada urbanističko-tehničkih uslova i plana parcelacije, za šta je angažovano preduzeće „Radis“. Potom slijede jednomjesečni javni uvid i usvajanje planova, nakon čega bi se moglo pristupiti rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.

Upravo u toj fazi Stanarević očekuje najveće poteškoće, prvenstveno zbog vrijednosti zemljišta i prolaska trase kroz naseljena područja.

Samo eksproprijacija mogla bi koštati najmanje 100 miliona KM

„Glavni problem je što je ta eksproprijacija u Banjaluci jako skupa. Pošto prolazimo većinom kroz naseljena mjesta, nije jeftina. Mi pretpostavljamo da se ta eksproprijacija obilaznice Banjaluka ne bi mogla riješiti ispod 100 miliona maraka“, ističe Stanarević za BL portal.

Objašnjava da su cijene zemljišta u Banjaluci znatno više nego u pojedinim drugim opštinama kroz koje prolaze nove saobraćajnice. Dok, prema njegovim riječima, kvadrat na području Vukosavlja ili Šamca iznosi sedam do osam maraka, na banjalučkoj trasi očekuje iznose od 30, 40 i 50, pa i 100 KM po kvadratu.

Procjena od najmanje 100 miliona KM odnosi se, dakle, na eksproprijaciju za cijelu obilaznicu, bez troškova njene izgradnje.

Stanarević najavljuje razgovore s Vladom RS kako bi se obezbijedila pomoć za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Prema modelu koji opisuje, „Autoputevi RS“ potom bi preuzeli finansiranje izgradnje.

Četiri trake i mogućnost izmještanja teretnog tranzita

Obilaznica je, prema Stanarevićevim riječima, planirana kao brza saobraćajnica sa po dvije trake u oba smjera, bez naplate putarine.

Njena puna saobraćajna uloga bila bi povezivanje prilaza gradu i preusmjeravanje vozila koja kroz Banjaluku prolaze prema drugim odredištima. Završetkom cijele trase, smatra Stanarević, stvorili bi se uslovi da se teretnim vozilima u tranzitu zabrani prolazak gradskim ulicama.

„Uglavnom, teretni saobraćaj u tranzitu kroz Banjaluku više neće moći prolaziti gradom, već će ići preko obilaznice“, poručuje on.

Otvara se, dodaje, i mogućnost uređenja prostora na kojima bi se organizovala dostava robe za grad, a u budućnosti i eventualnog kargo-centra.

Do takvog rasterećenja Banjaluke, međutim, potrebno je završiti pripremu dokumentacije, obezbijediti novac i riješiti zemljište duž cijele trase. U jučerašnjem saopštenju Vlade nisu navedeni konkretni rokovi početka i završetka izgradnje obilaznice.

Napomena: Fotografije navedene kao AI ilustracija su generisane vještačkom inteligencijom i služe isključivo kao ilustracija mogućeg izgleda prostora.