Banjalučka građevinska afera: Lukić optužuje za reket, Predojević ovako uzvraća FOTO

Ognjen Jokić | BL Portal

08.06.2026. | 06:56

Višegodišnji spor oko zgrade kompanije „Lukić invest“ u banjalučkom naselju Mjesec, koji je završen presudom Vrhovnog suda Republike Srpske o nezakonito izdatoj građevinskoj dozvoli, dobio je novu dimenziju nakon međusobno suprotstavljenih tvrdnji investitora Ranka Lukića i jednog od komšija Aleksandra Predojevića.

Dok Lukić za BL portal tvrdi da je tokom pokušaja da riješi spor sa komšijama bio izložen pritiscima koje danas opisuje kao pokušaj iznude, Predojević odbacuje takve navode i poručuje da se na taj način pažnja skreće sa sudskih odluka koje su dovele do poništavanja građevinske dozvole i postupaka za uklanjanje dijela objekta.

Lukić Invest dobio je građevinsku dozvolu za zgradu u banjalučkom naselju Mjesec na osnovu regulacionog plana koji više nije bio na snazi, što je nedavno pravosnažno potvrdio i Vrhovni sud Republike Srpske. Prema važećem planu na toj lokaciji bio je dozvoljen objekat od tri sprata, ali je investitoru omogućena gradnja zgrade od šest spratova sa 35 stanova. Zbog toga su radovi prije gotovo dvije godine zaustavljeni, a doneseno je i rješenje o rušenju objekta. Komšije i njihova pravna zastupnica sada tvrde da se kroz nove izmjene regulacionog plana pokušava legalizovati već izgrađeni objekat uprkos sudskim presudama.

Iza svega ostaje pitanje koje ni nakon više godina postupaka nema jednostavan odgovor: kako je moguće da su investitor, gradsko Odjeljenje za prostorno uređenje, urbanističko-građevinska inspekcija i Ministarstvo godinama smatrali da prepreka za gradnju nema, a da je na kraju Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio da je dozvola izdata nezakonito?

Lukić: Nisam sam sebi izdavao dozvole

Ranko Lukić tvrdi da je cijeli projekat započeo na osnovu dokumentacije koju su izdali nadležni organi.

Kako navodi, kupio je zemljište sa već postojećim lokacijskim uslovima, nakon čega je prošao proceduru dobijanja građevinske dozvole.

„Tražio sam dozvolu, dobio sam dozvolu. Ministarstvo je sve potvrdilo. Nisam ja sam sebi izdavao ni lokacijske uslove ni građevinsku dozvolu, nego su to radile institucije“, rekao je Lukić za BL portal.

Prema njegovim riječima, žalbe koje su podnosile komšije odbijane su u postupcima pred nadležnim organima, zbog čega nije imao razlog da vjeruje da postoji problem sa zakonitošću projekta.

On smatra da se danas kompletna odgovornost pokušava prebaciti na investitora, iako su odluke donosili nadležni organi.

„Da su me zaustavili kada sam napravio četiri sprata, stao bih. Međutim, postupci su trajali godinama, a objekat je rastao. Ne mogu ja biti jedini kriv ako su institucije govorile da je sve u redu“, navodi Lukić.

Dodaje da su posljedice osjetili i kupci stanova. Prema njegovim riječima, pojedinim kupcima je vraćen novac, dio ih je preusmjeren na druge projekte, dok su neki odlučili da čekaju konačan epilog.

Tvrdnje o “reketu” i kupovini kuće

Lukić za BL portal tvrdi da je tokom pokušaja da pronađe rješenje sa komšijama više puta razgovarao sa Aleksandrom Predojevićem, te da je jedna od tema bila kupovina porodične kuće koja se nalazi uz sporni objekat.

Prema Lukićevim riječima, tokom jednog od sastanaka Predojević je tražio od njega da kupi kuću za 380.000 KM, na šta je bio spreman da pristane kako bi riješio problem i nastavio projekat. Međutim, tvrdi da je kasnije dobio novi prijedlog prema kojem bi kuću platio, a zatim je nakon određenog vremena vratio vlasnicima.

„Kad mi je to rečeno, ja sam to doživio kao reket. Zato nisam pristao na takav prijedlog“, rekao je Lukić.

On tvrdi da su razgovori vođeni u pokušaju pronalaska kompromisa, ali da nakon toga dogovor nije postignut te da su sporovi nastavljeni pred nadležnim institucijama i sudovima.

Predojević: Nikada nisam tražio novac

Aleksandar Predojević odbacuje takve navode. Tvrdi da je kuća o kojoj se govori u suvlasništvu njega, majke i sestre, te da odluku o prodaji nije mogao donijeti sam.

„Istina je da je Ranko tražio da kupi kuću. Razgovarao sam sa majkom i sestrom, ali one nisu željele da je prodaju. Emotivno su vezane za tu kuću i ja tu nisam mogao ništa promijeniti“, rekao je Predojević za BL portal.

Dodaje da su razgovori postojali, ali da nikada nije tražio novac niti bilo kakvu korist kako bi odustao od žalbi ili sudskih postupaka.

„Ako smatra da sam ga kamatario ili reketirao, neka podnese krivičnu prijavu i neka to dokaže. Ja to prvi predlažem“, poručio je Predojević.

On tvrdi da je fokus javnosti posljednjih mjeseci pomjeren sa sudskih odluka na međusobne optužbe.

„Umjesto da se govori o tome da je prvi put oborena jedna građevinska dozvola i da je naloženo rješenje o rušenju čitavog objekta, sada se priča o tome da sam ja kamataš“, rekao je Predojević.

Komšije tvrde da su upozoravale od početka

Predojević za BL portal navodi da su on i ostale komšije od samog početka osporavali zakonitost projekta.

Tvrdi da su žalbe podnesene odmah nakon izdavanja građevinske dozvole i da su godinama upozoravali da postoji problem sa planskom dokumentacijom.

„Mi smo koristili pravo koje nam zakon daje. Nismo imali ništa protiv investitora kao čovjeka, nego protiv onoga što smo smatrali nezakonitom gradnjom“, rekao je Predojević.

Vanja Lakić: Sudovi su zauzeli jasan stav

Advokatica Vanja Lakić, koja zastupa dio komšija uključenih u spor, kaže da je cijeli postupak trajao godinama i prošao kroz više upravnih i sudskih instanci.

Prema njenim riječima, ključni problem bio je u tome što su lokacijski uslovi izdati na osnovu regulacionog plana koji više nije bio na snazi u trenutku izdavanja građevinske dozvole.

„Vrhovni sud je zauzeo stav da je organ pogriješio kada je izdao građevinsku dozvolu, jer je ona morala biti usklađena sa važećim regulacionim planom“, rekla je Lakićeva za BL portal.

Ona podsjeća da su komšije odmah nakon izdavanja građevinske dozvole iskoristile zakonsko pravo na žalbu, nakon čega je uslijedio višegodišnji upravni spor.

Nakon sudskih odluka, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske poništilo je građevinsku dozvolu, dok je Odjeljenje za prostorno uređenje Grada Banjaluka u ponovljenom postupku odbilo zahtjev investitora za njeno izdavanje.

„Prvo je doneseno rješenje o zabrani radova, a zatim i rješenje kojim se nalaže uklanjanje bespravno izvedenih radova“, navela je Lakićeva.

Dodaje da je investitor, po njenom mišljenju, preuzeo rizik nastavljajući gradnju dok su trajali žalbeni i sudski postupci, odnosno prije pravosnažnosti građevinske dozvole.

Lakićeva navodi da je nakon posljednje odluke Vrhovnog suda pravni stav sudova postao konačan, te da je time potvrđeno da građevinska dozvola nije bila zakonito izdata.

Ona ističe da je Gradska uprava u međuvremenu uputila javni poziv za dostavljanje primjedbi, prijedloga i sugestija u vezi sa izmjenom regulacionog plana za predmetni lokalitet, te da su građani koji osporavaju projekat dostavili dokumentaciju i primjedbe.

„Očigledno je da se izmjenom regulacionog plana pokušava prevazići ovaj problem, ali se zaboravlja činjenica da je objekat već izgrađen. Po mom mišljenju, u takvoj situaciji više se ne može podnositi zahtjev za građevinsku dozvolu, već eventualno zahtjev za legalizaciju, a zakon jasno propisuje koji objekti mogu biti predmet legalizacije“, rekla je Lakićeva.

Višekruna: Postupali smo po mišljenju Ministarstva

Vuk Višekruna, rukovodilac Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banjaluka i potpisnik građevinske dozvole, zatražio je od BL portala da njegova pisana izjava bude objavljena integralno.

„Dozvola je od strane odjeljenja za prostorno uređenje izdata u skladu sa po zakonu priloženom dokumentacijom, a čemu je prethodio i postupak koji je u konkretnom predmetu vodila nadležna urbanističko-građevinska inspekcija. U tom postupku pribavljen je i stav nadležnog ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju u kojem i ministarstvo i kasnije nadležna urbanističko-građevinska inspekcija potvrđuju da u skladu sa priloženom dokumentacijom ne postoji smetnja za izdavanje dozvole.

Ministarstvo je taj svoj stav potvrdilo i u žalbenom postupku te je kao drugostepeni organ odbilo žalbu i potvrdilo navedenu dozvolu. Iz ovog proizilazi da odjeljenje za prostorno uređenje nije imalo razloga a niti je moglo drugačije postupiti u ovom predmetu obzirom na stav građevinske inspekcije kao kontrolnog organa i ministarstva kao drugostepenog organa koje odlučuje o rješenjima koje izdaje ovaj organ.

U kasnijem postupku sud zauzima suprotan stav od nadležnog ministarstva te poništava njihovo rješenje, što u konačnici dovodi i do presude Vrhovnog suda”, naveo je Višekruna u svojoj izjavi.

Na dodatna pitanja BL portala o tome da li nakon presude Vrhovnog suda neko treba da snosi odgovornost za nastalu situaciju, te da li bi danas, nakon svih sudskih odluka, bila izdata ista dozvola, Višekruna nije želio dodatno širiti temu.

„Zasad objavite ovo što sam poslao. Mislim da je dovoljno. Mislim da ovim pitanjima idemo nepotrebno u širinu“, odgovorio je Višekruna.

Ipak, dodatno je naglasio da je „Odjeljenje u obavezi da poštuje stavove drugostepenog organa (ministarstvo) i kontrolnog organa (urbanističko-građevinska inspekcija)“, te dodao da je to već sadržano u njegovoj prethodnoj izjavi.

„Nismo imali razloga niti smo mogli drugačije da postupimo“, poručio je Višekruna.

Fotografije sa gradilišta otvorile novo pitanje

Dok traje rasprava o odgovornosti za cijeli slučaj, otvoreno je i pitanje da li se na objektu i dalje izvode određeni radovi.

Aleksandar Predojević je u petak, 5. juna BL portalu dostavio fotografije za koje tvrdi da tog dana prikazuju radnike na predmetnom objektu.

Predojević navodi da je fotografije zajedno sa prijavom istog dana proslijedio građevinskoj inspekciji te da očekuje odgovor da li su inspektori izlazili na teren i da li će biti preduzete eventualne mjere.

Advokatica Vanja Lakić potvrdila je da je o svemu obaviještena i da je prema nadležnim institucijama upućen novi podnesak radi provjere postupanja na terenu.

BL portal nije mogao nezavisno potvrditi kada su fotografije nastale niti kakva je priroda eventualnih radova prikazanih na njima.

Slučaj veći od jedne zgrade

Aktivistkinja inicijative „Za plan“ Tijana Grujić smatra da slučaj zgrade u naselju Mjesec ne bi trebalo posmatrati samo kroz spor investitora, komšija i institucija.

FOTO: BL PORTAL

„Ovdje se radi o izolovanom slučaju u kojem je Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno presudio nezakonitost u radu nadležnog gradskog Odjeljenja za prostorno uređenje. Međutim, postoji opravdana sumnja da najveći broj izmjena regulacionih planova nije usklađen sa važećim planskim dokumentima višeg reda, a što je u nekoliko slučajeva potvrdio i Inspektorat Republike Srpske“, navela je Grujićeva za BL portal.

Prema njenim riječima, upravo zbog toga je neophodno preispitati izmjene regulacionih planova koje su godinama usvajane u gradu.

„Suština je da se mora odgovoriti sistemski. Urbanistički razvoj nije samo pitanje gradnje, već pitanje prava na normalan, funkcionalan i dostojanstven život u Banjaluci“, poručila je Grujićeva.