Banjalučani “popadali” na testu: Jedno pitanje otkrilo koliko poznaju grad FOTO

Dragan Milošević | BL Portal

31.07.2026. | 09:18 Dodaj BL Portal kao Google izvor

​Svakodnevno prolazimo tuda, otvaramo poštu na kojoj piše adresa i izgovaramo njen naziv bez razmišljanja kada naručujemo taksi ili brzu hranu. A, zapravo, koliko Banjalučana zna ko su bili ljudi ili koji su to istorijski događaji čija imena nose ulice u kojima žive?

​BL portal je ovo mini-istraživanje sproveo u nekoliko banjalučkih naselja, od Borika i centra, pa do Obilićeva i Starčevice, a rezultati su šaroliki. Mlađe generacije i prolaznici u žurbi uglavnom reaguju zbunjenim osmijehom ili pretpostavkama, dok stariji sugrađani nerijetko iznenade detaljnim poznavanjem lokalne i nacionalne istorije. Ipak, zajednički utisak je da imena ulica uzimamo „zdravo za gotovo“, kao čistu geografsku odrednicu, a ne kao dio živog kulturnog nasljeđa grada.

Od “nekog pisca” do “poznate gužve u saobraćaju”

​Kod mlađe populacije, naziv ulice je uglavnom usko vezan za praktičnost, pa ih znaju po tome gdje se nalazi slobodan parking, kolika je gužva i koliko brzo stiže dostava. Sam istorijski kontekst najčešće ostaje u drugom planu.

​„Živim u Ulici Sime Matavulja već skoro pet godina. Znam da je bio neki pisac ili pjesnik, ali, iskreno, da me pitaš šta je napisao, nemam pojma. Nekad pomislim da bi bilo lijepo da na tablama sa nazivom ulice stoji bar jedna rečenica objašnjenja“, kaže za BL Portal student Nikola.

​Slično razmišljaju i njegovi vršnjaci u drugim dijelovima grada, gdje se velika imena književnosti često svedu na nazive zgrada i bloka.

​„U Gundulićevoj sam. Naravno da znam za Gundulića, to je onaj naš… ili hrvatski pisac, Ivan Gundulić? Ali iskreno, većina ljudi ovdje kad kaže ‘Gundulićeva’, misli na zgrade i parking, niko ne razmišlja po kome je dobila naziv“, objašnjava tridesetjednogodišnji Stefan.

​Čak i kada su u pitanju najveći vojskovođe čija se imena uče kroz redovno obrazovanje, svakodnevna rutina učini svoje, pa se zvučna imena pretvore u naviku.

​„Stanujem u Bulevaru Stepe Stepanovića. Znam da je bio vojvoda, to učimo u školi, ali da budem iskrena, nikad nisam razmišljala o detaljima dok me sad niste pitali. Nama je to samo ‘Stepe Stepanovića’, dužina ulice i gužva u saobraćaju“, sa osmijehom priznaje studentkinja Milica.

​Zanimljivo je da problem ne nastaje samo kod ličnosti, već i kod geografskih i istorijskih pojmova koji nemaju ime i prezime.

​„Živim u Ulici Kozarska i znam samo da je ime dobila po planini, a u razgovoru sam nedavno saznala i kompletnu istoriiju koja stoji iza ovog naziva. Da, smatram da bismo trebali znati više o ulici u kojoj živimo“, kaže dvadesetšestogodišnja Jelena za BL portal.

Evo ko istoriju grada drži u malom prstu

​S druge strane, u starijim banjalučkim naseljima i među dugogodišnjim stanovnicima grada, priča o nazivima ulica dobija sasvim drugu dimenziju.

​„Moja ulica nosi ime Bana Milosavljevića. Za mene to nije samo adresa, to je čovjek koji je stvorio modernu Banjaluku.  Svetislav Tisa Milosavljević došao je 1929. godine i napravio Banski dvor, zgradu opštine, pozorište, i tako dalje. Kada živite u ulici koja nosi njegovo ime, red je da znate ko je uredio ovaj grad“, poručuje penzioner Slobodan u svom kratkom “istorijskom času”.

I u naselju Kočićev vijenac, zatićemo dobre poznavaoce istorije i književnosti.

​„Živim u Ulici Skendera Kulenovića. Skender je bio velikan pisane riječi, autor ‘Stojanke majke Knežopoljke’. Znam jer me otac još kao dječaka učio da svaka ulica u gradu ima svoju priču. Ako ne znamo po kome nam se zovu ulice, gubimo korak sa sopstvenim identitetom“, kaže za BL portal ekonomista Goran.

Kad smo kod naziva ulica, stariji sugrađani često pamte i burne istorijske promjene koje su “preuređivale” table na gradskim fasadama.

​„Ima tu i do toga što su se nazivi ulica mijenjali. Moja generacija pamti kad su se ulice zvale drugačije, pa smo morali učiti nova imena. Mlađima je to danas samo tabla na zgradi, a nama koji pamtimo stare nazive, svaka promjena bila je lekcija iz istorije sama po sebi“, primjećuje Milorad, prosvjetni radnik u penziji.

​Table sa biografijom kao rješenje?

​Sve veći broj gradova u regionu i Evropi na table sa nazivima ulica dodaje kratke biografske podatke, poput godine rođenja i smrti, uz kratku opasku o zaslugama.

​Sudeći prema reakcijama, prije svega mladih, ovakva inicijativa i u Banjaluci imala bi smisla.