Šta vjernici donose i zašto baš vunene čarape? Ako idete na Ostrog, ovo pravilo morate znati

12.05.2025. | 10:00

Sveti Vasilije Ostroški, svetitelj koji se slavi 12. maja, poštovan je kao veliki čudotvorac. Njegove mošti, smještene visoko u stijenama manastira Ostrog u Crnoj Gori, privlače hiljade ljudi godišnje – bez obzira na njihovu vjeru, porijeklo ili godine.

Rođen je kao Stojan Jovanović u Popovom polju kod Trebinja, a već u 12. godini poslat je u manastir Zavala, gdje je njegov stric Serafim bio iguman. Nakon što je završio manastirsku školu, dobio je monaški čin i postao paroh Popovog polja.

Službovao je u mnogim gradovima, od Mostara, preko Herceg Novog i Pljevalja, Morače, do Ogonošta i Bjelopavlića. Preminuo je 1671. godine. Njegove mošti počivaju u manastiru Ostrog, uklesanom u stijenu crnogorskih planina, koji i danas okuplja hiljade vjernika iz cijelog svijeta.

Za mnoge, ime svetog Vasilija budi slike nade, vjere i čudesnog iscjeljenja. Njegov dan nije samo liturgijski praznik, već trenutak kada, prema narodnom vjerovanju, “nebeske sile silaze među ljude”.

Šta vjernici donose na Ostrog i zašto baš vunene čarape?

Na ovaj sveti put, vjernici ne dolaze praznih ruku. Tradicionalno, sa sobom nose ulje, tamjan, pamuk, ali najprepoznatljiviji dar su bijele vunene čarape. Ovi predmeti ostavljaju se pored moštiju, da prenoće uz svetitelja. Vjeruje se da sve što dotakne njegovo prisustvo poprima moć iscjeljenja.

Ali upravo čarape, jednostavne i bijele, nose dublju, gotovo mističnu simboliku.

Svetac koji hoda noću

Prema predanju, Sveti Vasilije “svake noći ustaje iz kovčega i šeta po stijenama Ostroga”. Ova legenda živi među sveštenicima i narodom, uz tvrdnje da su mnogi svjedočili neobičnim pojavama.

Jedan od upečatljivih detalja jeste vjerovanje da se čarape koje su uveče ostavljene pored moštiju, ujutru pronalaze pocijepane. Mnogi sveštenici kroz vijekove svjedočili su o neobičnom prizoru, vunene čarape koje su prethodne večeri bile cijele, ujutru budu pocijepane. Upravo zato se daruju bijele čarape, da ih svetac obuče u svojim noćnim molitvenim šetnjama.

Prema legendi, sveti Vasilije svake noći obilazi manastir, pa monasi ujutro zatiču crne tragove na čarapama svetitelja. Zato vjerujući narod koji kreće put Ostroga često, pored ulja i vina, na dar svecu nosi i štrikane vunene čarape. Vjernici takođe donose stvari bliskih ljudi koji ne mogu da posjete svetinju, ostavljaju ih a prenoće pored kivota, a onda ih nose dragim ljudima.

Kapija ljubavi

Ostrog je i mjesto zavjeta ljubavi. Prema vjerovanju, par koji prođe kroz manastirsku kapiju držeći se za ruke, ostaće zajedno zauvijek. Njihova veza, kažu predanja, biće snažna i plodna. Zato nije rijetkost vidjeti zaljubljene, nerijetko buduće mladence, kako strpljivo čekaju svoj red da zajedno zakorače pod svodove svetinje.

Zašto se vjernici vraćaju drugačiji

Sveti Vasilije Ostroški nije samo zaštitnik. On je, za mnoge, utjeha, snaga i svjetlost za one koji koračaju kroz tamu. Ljudi mu dolaze sa molitvom, nadom i vjerom. A oni koji su mu se iskreno obratili često se vraćaju promijenjeni.

Kako se praznik obilježava

Praznik Svetog Vasilija Ostroškog proslavlja se u duhu tišine i duhovne sabranosti. Trpeza može biti posna ili mrsna – u zavisnosti od toga na koji dan u nedjelji praznik “pada”. Ukoliko je to srijeda ili petak, post se podrazumijeva. U drugim slučajevima, dozvoljena je mrsna hrana. Ali najvažnije je ne ono što se jede, već kako se dan provede, u miru, molitvi i zahvalnosti. Vjeruje se da se 12. maja molitve najbrže čuju i da se tada, više nego ikada, otvaraju nebeske kapije.

Postoji samo jedan običaj koji se valja ispoštovati – posjeta manastiru Ostrog.