Šta je glumca godinama mučilo? Udovica Robina Vilijamsa otkrila pravi uzrok samoubistva

06.12.2025. | 14:59

Robin Vilijams, jedan od najvoljenijih i najharizmatičnijih holivudskih glumaca, preminuo je prije sedam godina.

Iza njegove smrti krila se teška i progresivna neurodegenerativna bolest – demencija sa Levijevim tijelima, koja je tokom posljednjih godina njegovog života potpuno promijenila njegovo ponašanje, sposobnosti i psihičko stanje. Ni on ni njegova porodica nisu znali tačnu dijagnozu sve do poslije njegove smrti.

Rani rad i glumački uspon

Iako je karijeru započeo u televizijskim serijama, Robin Vilijams je vrlo brzo postao globalno poznat po svom jedinstvenom humoru i izuzetnom improvizacionom talentu. Publika ga je povezivala prvenstveno sa komedijom, ali je jednako snažan utisak ostavljao i u dramama.

Najznačajnije uloge i nagrade
Jednu od svojih najprepoznatljivijih uloga ostvario je 1989. godine kao Džon Kiting u filmu „Društvo mrtvih pjesnika“, koji je postao kultni klasik.

Tokom karijere osvojio je:

Oskara za sporednu ulogu u filmu „Good Will Hunting“

Tri nominacije za Oskara

Četiri Zlatna globusa

Dva Emija

Pet Gremija

Posljednje godine života – borba sa nepoznatom bolešću

U posljednjim godinama života Vilijams se suočio sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. U početku se vjerovalo da pati od Parkinsonove bolesti, ali simptomi nisu u potpunosti odgovarali toj dijagnozi.

Zabluda o depresiji

Robin Vilijams se godinama borio sa depresijom, zavisnošću od alkohola i droga, i anksioznošću. Mnogi su vjerovali da je depresija glavni razlog njegovog psihičkog slabljenja. Međutim, kasnije se ispostavilo da su ovi problemi bili samo dei mnogo ozbiljnije bolesti.

Tačna dijagnoza otkrivena tek nakon smrti

Tek nakon Vilijamsove smrti, tokom obdukcije, otkriveno je da je patio od demencije sa Levijevim tijelima (DLB) – jedne od najtežih i najbrže napredujućih neurodegenerativnih bolesti.

Njegova supruga, Suzan Šnajder Vilijams, izjavila je:

„Ne znajući za to, borili smo se sa smrtonosnom bolešću. Šteta koju je Levijevo tijelo nanijelo Robijevom mozgu bila je jedna od najgorih u istoriji medicine. A on je uprkos svemu ostao snažnog duha.“

Promjene u ponašanju bile su dramatične. Robin je sam govorio:

„Nešto nije u redu sa mnom, više nisam svoj.“

Suzan je dodala:

„Robin i ja smo znali da je u pitanju više od depresije ili zavisnosti. Rekao mi je: ‘Samo želim ponovo pokrenuti mozak.’ Obećala sam mu da ćemo doći do istine, nisam znala da će se to desiti tek nakon njegove smrti.“

Šta je demencija sa Levijevim tijelima (DLB)?

Demencija sa Levijevim tijelima je neurodegenerativna bolest iz grupe sinukleinopatija. Karakteriše je prisustvo Levijevih tijela – patoloških nakupina proteina alfa-sinukleina u nervnim ćelijama.

DLB je drugi najčešći uzrok demencije kod osoba starijih od 65 godina, odmah poslije Alchajmerove bolesti. Ipak, često ostaje pogrešno dijagnostikovana, jer se simptomi preklapaju sa Parkinsonovom i Alchajmerovom bolešću.

Najčešći simptomi demencije sa Levijevim tijelima:

Poremećaj ravnoteže, česta padanja, nesvjestice

Tremor sličan Parkinsonovom

Otežano gutanje

Nesigurnost pri hodu, saplitanje

Poremećaji sna i živopisne noćne more

Vizuelne i slušne halucinacije

Nagle emocionalne reakcije, napadi plača

Problemi sa pamćenjem

Privremeni gubici svijesti ili zbunjenost

Urinarna inkontinencija

Depresija i anksioznost

DLB je progresivna i trenutno neizlječiva. Terapije mogu samo usporiti napredovanje simptoma ili ublažiti neke od njih. Bolest se obično javlja poslije 50. godine života i uglavnom nije nasljedna, prenosi Stil.