Otac Nikole Tesle: Zaboravljeni genije koji je govorio najmanje osam jezika

18.04.2025. | 16:12

Dok ime Nikole Tesle danas blista na vrhu svjetske naučne istorije, ime njegovog oca, prote Milutina Tesle, ostajalo je decenijama u sjenci.

Iako ga biografi često usputno pominju, tek je nedavno ozbiljnije otkrivena njegova uloga u formiranju genija iz Smiljana. Posljednji opsežniji tekst o njemu objavljen je još davne 1928. godine.

Nepravdu dugogodišnje zapostavljenosti ispravio je srpski publicista i teslolog Milovan Matić iz Brusa, koji je, nakon 25 godina istraživanja, objavio knjigu „Srpski prota Milutin Tesla“ 2016. godine. Ovo prvo sveobuhvatno djelo o ocu slavnog naučnika izdala je Lavra manastira Studenica. Matić smatra da svijet mora da sazna da je Milutin Tesla, pravoslavni sveštenik, njegovao skladne odnose sa rimokatolicima i muslimanima i govorio najmanje osam svjetskih jezika.

„Tokom rada pronašao sam brojne dokaze da je Milutin govorio slovenski, staroslovenski, mađarski, nemački, engleski, francuski, grčki, ruski, italijanski i španski jezik“, kaže Matić i dodaje da je Milutin bio dopisnik „Srbskog dnevnika“, kao i više austrijskih listova.

Zbog slabijeg zdravlja rano je napustio vojnu školu i prešao na bogosloviju u Plaškom, nakon čega je službovao kao paroh u Štikadi, Senju, Smiljanu i Gospiću.

Milutin Tesla (1819–1879) bio je istaknuti sveštenik, prosvjetitelj, pjesnik, poliglot i narodni borac. Rođen je u selu Raduč u Lici, kao sin vojnog starješine Nikole Tesle i Ane Kalinić, iz ugledne porodice oficira i sveštenika. Iako je karijeru započeo u vojsci, zbog jedne stroge opomene odlučuje da zauvijek napusti vojni poziv i posveti se vjeri i duhovnoj službi.

Kao sveštenik Srpske pravoslavne crkve, djelovao je u sredinama u kojima su živjeli i katolici i muslimani, s kojima je gradio odnose zasnovane na međusobnom poštovanju. Bio je izuzetno obrazovan, bavio se filozofijom, čitao Getea i Šilera, a pored teoloških i duhovnih tema, pisao je i o obrazovanju, zdravlju, prirodnim nepogodama i društvenim pitanjima. Autor je i pjesama, od kojih je jedna, „Pozdrav novog ljeta“, posvećena administratoru Eparhije gornjokarlovačke, Sergeju Kaćanskom – pjesma koju je upravo Matić uspio da pronađe među arhivskom građom.

Njegova rječitost i inteligencija ostavile su dubok trag i na sina Nikolu. Tesla je kasnije pisao o ocu kao o izuzetno učenom čovjeku, velikom govorniku i rijetkom misliocu.

„Bio je filozof, pesnik, prirodnjak, sjajan besednik. Imao je takvu moć pamćenja da je recitovao duga dela na više jezika. U šali je tvrdio da bi mogao da rekonstruiše klasična dela ako bi ona ikada bila izgubljena“, pisao je Nikola Tesla u svojoj autobiografiji.

Milutin je 1873. godine dobio visoko odlikovanje – Zlatni krst za zasluge prvog reda od cara Franca Jozefa, priznanje koje su prenijele i tadašnje bečke novine. Ipak, posljednje godine njegovog života obilježile su porodične i društvene nedaće – raspad Vojne krajine, briga o mnogobrojnoj porodici i teška bolest Nikole Tesle, koji je devet mjeseci ležao prikovan za postelju. U jednom od presudnih trenutaka, Milutin je sinu obećao da će ga poslati na najbolju tehničku školu na svijetu – obećanje koje je zauvijek promijenilo tok istorije.

Milutin Tesla je preminuo iznenada, dok je Nikola boravio u Americi, te nije uspio da prisustvuje očevom pogrebu. Ipak, deset godina kasnije, 1889. godine, Tesla se vratio u Smiljan kako bi mu podigao spomenik.

„Tek kao zreo čovek, uvideo sam kakvu je snagu, dostojanstvo i požrtvovanost nosio moj otac“, zapisao je Tesla.

U selu Botunja kod Brusa, Milovan Matić danas čuva više od 12.000 dokumenata u svojoj ličnoj „Teslinoj biblioteci“. Među njima se nalazi više od 2.000 zapisa koji do sada nisu bili poznati ni stručnoj ni široj javnosti. Matićev rad, čija je srž upravo figura Milutina Tesle, postaje neizostavan doprinos pravilnom razumijevanju nasljeđa jednog od najznačajnijih umova u istoriji čovječanstva – i njegovog, podjednako vrijednog, oca, prenosi Nova.