Najtužniji dan u hrišćanstvu: Evo koje običaje treba ispoštovati, a šta se nikako ne radi na Veliki petak
17.04.2025. | 18:27Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra obeležavaju Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanstvu. Na ovaj praznik sećamo se stradanja Isusa Hrista, njegovog raspeća na časni krst i žrtvovanja za spasenje čovječanstva.
Na Veliki petak, najtužniji hrišćanski praznik, ne pjeva se i ne veseli. Nema jutrenja i bogosluženja, ne oglašavaju se crkvena zvona, a mnogi vjernici ovaj dan provode u strogom postu, tugujući za Isusom Hristom koji je razapet na Golgoti, podnoseći žrtvu za ljudske grijehove.
Običaji podrazumijevaju da se na Veliki petak farbaju uskršnja jaja, a crkva zapovijeda strog post bez ribe i ulja. Štaviše, poželjno je ništa ne jesti.
Celivanje plaštenice
U hramovima se popodne iznosi plaštanica (platno na kome je prikazano polaganje Isusa Hrista u grob), koju vjernici celivaju sve do Uskrsa. Plaštanica se postavlja ispred oltara, na posebno ukrašen sto (grob Hristov). U nekim krajevima Srbije običaj je da se vjernici poslije celivanja plaštanice provlače ispod stola na kojem je položena. Po narodnom vjerovanju, prilikom provlačenja treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju, i ona će biti ispunjena.
Na Veliki petak ne uzimajte igle i eksere. Stari kažu, ne valja se! Ovaj dan se naziva i Raspeti petak, pa treba izbjegavati oštre predmete da se ne bi “povrjeđivale Isusove rane”. Zbog toga obućari i krojači ne rade na Veliki petak.
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa, a u kući se ne loži vatra. Zabranjeno je piti vino, jer je ono simbol nevino prolivene krvi Isusa Hrista. Hljeb se nikako ne mijesi. Prema narodnom vjerovanju, dan je najbolji za kalemljenje voća.
Jedan od najljepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorenio čak ni u gradovima, jeste farbanje jaja. Vrijedna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su sve naše misli upućene na strašni događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja od ljudi na Golgoti i u Jerusalimu.
Da li je Uskrs najveći ili najradosniji hrišćanski praznik pročitajte u odvojenom tekstu.
Kako se farbaju jaja?
Domaćica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice – vaskršnje ili bogojavljenske. Na šporetu vri voda sa bojom, domaćica spušta jaja, pazeći da ravnomjerno budu obojena, a djeca obigravaju oko majke i broje sveže ofarbana jaja, čiji broj raste svakog časa. Prvo obojeno jaje ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća, piše Žena Blic.
Prije farbanja, jaja se mogu šarati. Naime, sa rastopljenim voskom i perom za pisanje, ili nečim sličnim, na jaje se nanosi topljeni vosak. Najprije se pero zagrije na plamenu svijeće, pa se onako vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta. Pošto vosak ne prima boju, poslije, prilikom farbanja, na jajetu ostaju bijele nacrtane figurice i slova. Na jajetu se obično piše H. V. i V. V. (Hristos Vaskrse i Vaistinu Vaskrse), crtaju se krstići, cvetići i druge lijepe figurice. U novije vrijeme, izrađuju se specijalne naljepnice od papira ili plastike i one se mogu lijepiti na jaja.
