Kada počinje i koja su pravila Božićnog posta: Riječi oca Pavla svaki vjernik treba da čuje

29.10.2025. | 15:43

Božićni post 2025. počinje 28. novembra (petak) i traje 40 dan, do Badnjeg dana, 6. januara (utorak).

Pravoslavni vjernici se na taj način pripremaju za praznovanje rođenja Isusa Hrista, Božić. Post ima dva aspekta: tjelesni i duhovni. Tjelesni post podrazumijeva uzdržavanje od određene hrane i alkoholnih pića, dok je duhovni baziran na odricanju od svake vrste grešnih misli, želja i djela.

Božićni post je u pravoslavlju po dužini trajanja drugi po redu, poslije Uskršnjeg posta, dok je po strogosti blaži od Uskršnjeg i Velikogospojinskog posta. Podrazumijeva 40 dana uzdržavanja od mrsne hrane i alkohola, ali i od grešnih misli, želja i djela.

Pored molitve i svega što služi duhovnom životu, crkveni oci postu pripisuju naročitu važnost. Oni tijelo i dušu posmatraju kao jednu cjelinu i tako ih i tretiraju u svim njihovim manifestacijama. Bez duhovnog posta, kažu oci, sam tjelesni post se ne prihvata, piše crkveni kalendar.rs.

Božićni post 2025: Pravila

U toku Božićnog posta ne jedemo meso, bijeli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srijede i petka koji se poste na vodi. Riba se jede svake subote i nedjelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice, čak i ako praznik padne u srijedu ili petak. Posljednja nedjelja Božićnog posta posti se strožije, bez upotrebe ribe, a ako je moguće na vodi. Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje ni vino, već se obavezno posti na vodi. Veoma je važno da pravoslavni hrišćani koji žive u zemljama u kojima se novogodišnji praznici slave po novom kalendaru u vrijeme Božićnog posta, ne prekidaju post, već da Novu Godinu proslavljaju po pravoslavnom kalendaru, poštujući tradiciju svojih predaka i crkvena pravila. Kada je slava, za slavara i njegove goste post se razrješuje na ribu, navodi se na sajtu pravoslavno.rs.

Kako poste monasi na Svetoj Gori

Post je ključni dio pravoslavne duhovne prakse, a na Svetoj Gori je strogo regulisan. Tokom velikih postova (Božićnog, Velikog i Uspenskog), monasi izbjegavaju mliječne proizvode, jaja i ribu. Riba se dozvoljava samo na određene praznike tokom posta. U dane strogog posta, čak se izbjegava i upotreba ulja, a obroci se pripremaju samo na vodi.

Trpeza je tada dodatno ogoljena, svedena na povrće, mahunarke i hljeb, dok se poseban naglasak stavlja na molitvu i uzdržanje. Monasi često jedu jednom ili dva puta dnevno, u zavisnosti od pravila manastira i doba godine. Količine hrane su male, kako bi se izbjegla prejedanje koje ometa duhovni mir.

Otac Pavle: “Kad postiš, nemoj jesti svoje bližnje”

Kako se pravilno posti pitanje je koje se najčešće postavlja pred Božićni post. Protosinđel Pavle Pajić podijelio je svoje duboko duhovno iskustvo o postu, kako ga on razumije i kako ga praktikuje.

– Postoji jedna stvar koju mnogi ljudi ne znaju, a to je da se mi Srbi pridržavamo najstrožih pravila posta, za raziliku od drugih pravoslavnih naroda, kao što su Rusi i Grci – rekao je otac Pavle za Bačka Palanka vijesti.

– Post nije cilj, već naše sredstvo u duhovnom vježbanju. Bogu je zaista svejedno šta ćemo jesti. Odricanjem od nečega, u ovom slučaju hrane, mi zapravo vježbamo svoju volju i sebe za neke druge stvari u životu. Zato je najmanje bitno šta će se jesti.

Otac Pavle citirao je rečenicu “Kad postiš, nemoj jesti svoje bližnje” i objasnio suštinu posta.

– Dobro je da čovjek posti. Ljudi koji se bave medicinom preporučuju ga kao nešto što je blagotvorno za zdravlje, što je potpuno tačno. Ima jedna lijepa rečenica koja kaže: “Kad postiš, nemoj jesti svoje bližnje”, i mislim da je to zapravo suština. Neko sebi može da priušti skupu posnu hranu, dok, s druge strane, imamo onog ko radi težak fizički posao za malu platu i ne može sebi da priušti ništa više do neku najgoru salamu, koja se računa da je mrsna, a pritom ne može više očima da je gleda. I ko tu posti, onaj koji može sebi da priušti “od bijesa”, ili onaj koji ne može ništa drugo da priušti?

Protosinđel ističe da je post individualna stvar.

– Druga stvar, nešto što je jako važno, post se prilagođava svakom čovjeku. Ne može da posti isto dijete ili neko ko je u starijem živonom dobu u odnosu na nekog ko je zdrav, prav i fizički to može da izdrži. Takođe, ljudi rade različite poslove, neki su lakši, neki teži. Naravno, za ove teže, potrebno je da čovjek bude sit i da može fizički da izdrži. Ne mogu da poste isto zdravi i bolesni. Zato je veoma važno da se post prilagodi svakom pojedincu, odnosno da onaj ko smatra da ne može da ispoštuje neka pravila, ili ne zna kako se pravilno posti, trebalo bi da ode kod svog sveštenika i od njega će sigurno dobiti najbolji savjet – zaključio je otac Pavle.