Jelena Đoković o roditeljstvu: Djelovanje iz straha je recept za veliki promašaj

27.04.2024. | 07:53

Jeste li od onih koji se trude da ne budu kao svoji roditelji, ili na svojoj djeci sprovodite oprobane recepte svoje mame i tate? Ima li recept za to kako biti uspješan roditelj i da li vam je ponekada potreban savjet, a ne zante od koga da ga tražite? Roditeljstvo je puno dilema a fondacija „Novak Đoković“ organizuje regionalnu konferenciju, koja bi roditeljima mogla da pomogne u nekim od brojnih pitanja.

U specifičnim uslovima, pod uticajem bremena slave koju porodica Novaka Đokovića, kao najboljeg tenisera svijeta ima, vaspitavanje djece svakako je težak zadatak. „Mi živimo u vrlo stresnim okolnostima, od, da kažem, društva koje nije nimalo naklonjeno porodici, porodičnim vrijednostima, već svi jure za nekim materijalnim ciljevima, pa samim tim se zapostavljaju te vrijednosti porodice, mir, sloga, sklad, bezbjednost…”, rekla je u Beogradskoj hronici Jelena Đoković.

Jelena smatra da svaki roditelj želi da učini najbolje što može za svoje dete, ali da je pravo pitanje to – da li se na najbolji način tome pristupa: „Ja kao roditelj stalno promišljam da li činim dobre stvari za moju djecu. I ne mislim da je meni lakše ili teže u odnosu na druge”.

Kaže i da je važno pitanje toga – šta smo naučili dok smo odrastali, i to koliko nas je život milovao i mazio, ili kažnjavo i bio surov.

„Djeca koja su odrasla u porodici gde je vika i, da kažem, telesno kažnjavanje osnova, ne znam da li mogu da kao roditelji primjene nešto drugačije, a da ne promišljaju da li je to za njih bilo korisno ili štetno. Nekada deca ili odrasli ljudi u stvari, uopšte se ne vraćaju u svoje detinjstvo da promisle, da li mogu biti bolji, već iz poštovanja prema svojim roditeljima, kažu – Oni su mene tako vaspitavali, tako je najbolje i ja sam sad dobro, jer između ostalog – roditelj ponavlja”, istakla je Jelena Đoković.

Kaže da često ume da ponovi da su „svi roditelji u istom sosu“ i da svi, kada se dete rodi, imaju slične brige i strahove o spavanju, alergijama, ishrani… Česta su i poređenja sa drugom djecom.

„Hoću da kažem da, koliko strahova može jedan roditelj da prikupi, iz tih strahova može pogrešno deluje, da se pogrešno ponaša, i da dete u stvari ne posmatra kao svoje dete, već kao zbir nekih drugih statističkih podataka i onda, da kažem, sa strahom da vaspitava dijete, Mislim da je to recept za jedan veliki promašaj, kao roditelja”, izjavila je gošća Beogradske hronike.

Izlazak iz „kruga pogrešnog vaspitavanja”

Jelena je aktivna u organizovanju radionica roditeljstva i konferencija sa tom tematikom.

„Nama jeste za cilj da roditelj ne misli da je jedini način i jedino rešenje udariti, kazniti, vikati, jer mi često ne umemo da izađemo iz tog ciklusa, ako smo mi odrastali u porodici u kojoj su takve tehnike bile primenjivane”, kaže Jelena.

Regionalna konferencija Roditeljske perspektive: Osećanja i jasne granice, će se održati u MTS Dvorani 10. maja.

Program se odvija u dva odvojena prostora. Jedan se bavi decom uzrasta do šest godina, a drugi program pokriva temu starije djece i doba puberteta.

„Mi smo okupili 25 stručnjaka i napravili smo takođe i odvojene radionice za roditelje, dakle ukoliko žele neku temu dubinski da obrade u radionici koja će trajati sat i po do dva sata, na primjer 50 ljudi će biti u prilici da rade sa stručnjacima. Nama je jako bitno da im pružimo podršku, svesni smo koliko je i grešaka i strahova, ali najbolja namera je ono što nas sve povezuje, to je da volimo našu decu i da im želimo im najbolje”, zaključila je Jelena Đoković.