Zašto vam propadaju sobne biljke? Najčešće greške u njezi cvijeća u jesen i zimu

22.11.2025. | 12:53

Kako dani postaju kraći, biljke dobijaju manje svjetlosti i imaju manje energije za rast. To može dovesti do sporijeg razvoja ili izduženih stabljika, ali i do veće osjetljivosti na stres i probleme poput prekomjernog zalivanja.

„Premjestite biljke na mesto gde dobijaju više prirodne svjetlosti tokom dana,“ savetuje stručnjak za hortikulturu Džastin Henkok. „Možete dodati i LED lampe da produžite osvetljenje za nekoliko sati dnevno.“

Previše vode

Manje svjetlosti u jesen i zimu znači i sporije upijanje vode, pa je rizik od prekomernog zalivanja veći. „Jednom nedeljno stavite prst u zemlju i proverite vlagu. Većini biljaka je potrebno da se gornja polovina supstrata potpuno osuši između zalivanja,“ objašnjava Džastin.

Promaja, topao ili hladan vazduh

Većina sobnih biljaka potiče iz tropskih krajeva i voli standardnu sobnu temperaturu. Zato ih držite dalje od prozora, vrata, kamina, ventilacionih otvora i grejalica. „Ako biljka stoji blizu izvora toplog ili hladnog vazduha, može se stresirati i prerano požuteti,“ kaže Henkok.

Niska vlažnost

Grejalice i kamini isušuju vazduh, što posebno smeta tropskim biljkama i papratima. „Ljudi često primijete smeđe, suve listove kada biljke stoje ispred ventilacije,“ objašnjava stručnjak. Rješenje je da ih pomerite van direktnog strujanja vazduha. Ako i dalje pate, dodajte ovlaživač ili posudu sa kamenčićima i vodom kako biste podigli vlažnost na 40–60%.

Biljkama je u hladnijem dijelu godine potrebno manje đubriva. Ako nastavite da ih prihranjujete kao leti, mogu se javiti smeđi ili deformisani listovi i uveli izdanci. Većini biljaka đubrivo je potrebno samo u proljeće i ljeto. Iznimka su one koje rastu pod jakim svetlom ili pod lampama – njima možete povremeno dodati razblaženo tečno organsko đubrivo.

Skrivene štetočine

Paukovi, grinje i drugi insekti često se unesu u kuću kada biljke tokom ljeta borave napolju. Najviše problema prave u jesen i zimu, kada je vazduh suv. „Redovno pranje listova pomaže da se smanji broj grinja,“ kaže Henkok. Dodatno, prskanje organskim insekticidnim sapunom ili uljem jednom nedeljno može sprečiti širenje štetočina.

Prašnjavi listovi

Prašina sama po sebi ne uništava biljke, ali otežava fotosintezu i povećava rizik od stresa i štetočina. Ako primijetite naslage, obrišite listove vlažnom krpom ili ih isperite pod tušem. Biljke sa dlačicama na listovima, poput afričkih ljubičica, ne vole vlagu – njih očistite mekom četkom ili starom četkicom za šminku, prenosi Mondo.