Zašto nastaje kalcifikacija, proces koji se razvija čak i na organima na kojima ne bi smio

14.03.2026. | 21:23

Kalcifikacija se javlja kada se u tijelu nakuplja višak kalcijuma. Postoji mnogo različitih vrsta naslaga kalcijuma koje mogu da se formiraju po cijelom tijelu, uključujući i meka tkiva, arterije i organe. Neke naslage kalcijuma su normalne, ali druge mogu da budu signal da čovjek ima zdravstveno stanje koje treba da riješi.

Šta je kalcifikacija?

Naslage kalcijuma nastaju kada se kalcijum stvrdne u tkivima, organima ili krvnim sudovima, a kada se to desi, normalni procesi u tijelu otežano funkcionišu. Kosti i zubi koriste skoro sav kalcijum u našem tijelu (oko 99 odsto), a preostali se rastvara u krvi. Ali, određena stanja mogu izazvati nakupljanje kalcijuma na mjestima gdje ne bi trebalo. To su prije svega područja kao što su mozak, bubrezi i krvni sudovi. To može da izazove probleme sa funkcionisanjem organa i krvnih sudova.

Gdje se stvaraju naslage kalcijuma?

Naslage kalcijuma mogu da se jave na mnogo različitih mjesta u tijelu, a najčešće lokacije su:

Koža – Naslage kalcijuma na našoj koži nazivaju se kalcinoza kutis. Kalcinoza kutis može da se javi bilo gdje u tijelu. Naslage kalcijuma na vrhovima prstiju su najčešće, mogu da se pojave i na licu, uključujući i kapke. Takođe, javljaju se na zglobovima, kao što su laktovi i koljena. Naslage kalcijuma ispod kože izgledaju kao čvrste bijele ili žute kvržice različitih veličina i ponekad se pojavljuju u grupama/klasterima. U početku možete da primijetite crvenilo ili svrab na koži.

Zubi – Našim zubima je potreban kalcijum za stvaranje zdrave gleđi. Gleđ pomaže u zaštiti zuba, ali ponekad može da se javi višak naslaga kalcijuma na zubima. Naslage mogu da se nakupe oko korijena zuba i u zubnoj pulpi, u sredini zuba. Naslage kalcijuma na zubima mogu se javiti usljed oštećenja ili povreda zuba. Takođe, mogu da budu znak zdravstvenog problema kao što su kamen u bubregu. Rijetki genetski poremećaj, koji se naziva familijarna hiperfosfatemična tumorska kalcinoza, takođe može izazvati kalcifikaciju. Ovaj poremećaj uzrokuje visok nivo fosfata i kalcifikaciju u tijelu.

Grudi – Naslage kalcijuma u grudima obično ne izazivaju nikakve simptome. Premale su da bi se napipale, a ljekar može da ih otkrije tokom rutinskog mamograma. Na mamogramu izgledaju kao male, svijetle bijele mrlje. Naslage kalcijuma na grudima obično su bezopasne. Ali, mogu da budu znak da je žena u riziku od razvoja raka dojke. Ako se abnormalna kalcifikacija pojavi na mamogramu, radiolog može da preporuči dodatna testiranja.

Ramena – Naslage kalcijuma u ramenima mogu da izazovu bol i nelagodnost kada se krećemo, ali i smanjen obim pokreta. Ali, ponekad kalcifikacija ramena ne izaziva simptome. Ljekar može da ih otkrije tokom testa snimanja za sasvim nepovezano stanje. Stanje koje se naziva kalcifikacioni tendinitis razvija se kada se naslage kalcijuma nakupljaju u tetivama ili mišićima. Kalcifikacioni tendinitis može da se javi bilo gdje u tijelu, ali najčešće pogađa rotatornu manžetnu. Rotatorna manžetna je grupa mišića i tetiva koje okružuju kuglu ramenog zgloba i drži kuglu ramenog zgloba u ramenskoj čašici.

Mozak – Primarna familijarna kalcifikacija mozga je stanje koje uzrokuje kalcifikaciju u krvnim sudovima u mozgu. Naslage kalcijuma se obično javljaju u strukturama mozga koje se nazivaju bazalne ganglije koje u tijelu kontrolišu kretanje. Simptomi ove vrste kalcifikacije uključuju poremećaje kretanja – distoniju, tremor i nestabilan hod. Takođe, čovjek može da iskusi psihijatrijske ili probleme u ponašanju kao što su teškoće sa koncentracijom, promjene ličnosti, gubitak pamćenja i demenciju.

Bubrezi – Stanje koje se naziva nefrokalcinoza nastaje kada se previše kalcijuma nakuplja u bubrezima. Ova vrsta kalcifikacije se obično javlja u unutrašnjem dijelu bubrega, bubrežnoj meduli. U većini slučajeva, stanje pogađa oba bubrega. Ako imate nefrokalcinozu, možete da imate i visok nivo kalcijuma u krvi ili urinu. Nefrokalcinoza ima veze sa bubrežnim kamencima. Moguće je da čovjek osjeti jak bol, javlja se i krv u mokraći, zajedno sa temperaturom. A moguće je da neko ne osjeti nikakve simptome.

Arterije – Naslage kalcijuma u arterijama (krvnim sudovima) mogu da izazovu njihovo skrućivanje. To povećava rizik od problema sa kardiovaskularnim sistemom. Kalcifikacija koronarnih arterija povećava se sa godinama, a naslage se nalaze kod 90 odsto muškaraca i 67 procenata žena starijih od 70 godina. Studije su pokazale da je kalcifikacija arterija rani znak ateroskleroze.

Šta uzrokuje kalcifikaciju?

Ishrana bogata kalcijumom ne izaziva kalcifikaciju. Razni uzroci i faktori rizika mogu da doprinesu naslagama kalcijuma, a to uključuje infekcije, starenje i prethodne operacije ili liječenje raka. Drugi uzroci kalcifikacije mogu da budu:

Upala koja može da izazove oštećenje tkiva. To može da dovede do toga da tijelo oslobađa proteine koji vezuju kalcijum u grudvice.
Poremećaji metabolizma kalcijuma. Ove vrste poremećaja mogu da dovedu do stanja koje se naziva hiperkalcemija koja se javlja kada ima previše kalcijuma u krvi.

Određeni autoimuni poremećaji. Autoimune bolesti koje utiču na skeletni sistem ili vezivno tkivo mogu izazvati kalcifikaciju, piše “eKlinika”.