Vještačka inteligencija kao „ljekar“: Šta moramo da znamo prije nego što pitamo četbot za zdravstveni savjet

05.03.2026. | 22:20

Sve više ljudi, prije nego što pozove ljekara, otvori aplikaciju i postavi pitanje vještačkoj inteligenciji. Od januara ove godine dostupne su i posebne verzije četbotova namijenjene zdravlju, koje mogu da analiziraju medicinsku dokumentaciju, podatke sa pametnih satova i aplikacija za praćenje fizičke aktivnosti. Ali koliko je bezbjedno tražiti zdravstveni savjet od algoritma?

Stručnjaci poručuju: vještačka inteligencija može da pomogne, ali nikada ne smije da zamijeni ljekara.

Šta zapravo nude zdravstveni četbotovi?

Nove verzije AI programa, poput ChatGPT Health i sličnih platformi, osmišljene su da:

-objasne nalaze i laboratorijske rezultate jednostavnijim jezikom
-pomognu nam da se pripremimo za pregled
-ukažu na obrasce u podacima iz medicinske dokumentacije
-analiziraju trendove krvnog pritiska, šećera ili pulsa

Kompanije koje stoje iza ovih alata jasno naglašavaju da oni nisu namijenjeni postavljanju dijagnoze niti donošenju terapijskih odluka. Ipak, milioni ljudi ih već koriste upravo u te svrhe.

Prednost u odnosu na Google, ali uz oprez

Za razliku od klasične internet pretrage, AI može da pruži personalizovaniji odgovor. Ako unesemo godine, postojeće bolesti, terapiju i simptome, odgovor će biti precizniji nego generički tekst sa sajta.

Profesor Robert Vakter, stručnjak za medicinsku tehnologiju sa Univerziteta u Kaliforniji, smatra da je alternativa često nagađanje ili potpuno odsustvo informacija. Ako se koriste odgovorno, ovi alati mogu da pruže korisne smjernice. Ali nikako nisu nepogrešivi.

Vještačka inteligencija ponekad „halucinira“, odnosno daje uvjerljive, ali netačne odgovore. Problem je što prosječan korisnik teško može da prepozna razliku između tačne i pogrešne informacije.

Kada preskočiti AI i odmah potražiti ljekara

Postoje situacije u kojima je oslanjanje na četbot rizično.

Ako se jave:

-bol u grudima
-otežano disanje
-iznenadna jaka glavobolja
-gubitak svijesti
-slabost jedne strane tijela
-ne treba otvarati aplikaciju, već odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Čak i kod manje dramatičnih simptoma, stručnjaci savjetuju zdrav skepticizam. Nijedna važna medicinska odluka ne bi smjela da se zasniva isključivo na odgovoru velikog jezičkog modela.

Privatnost: da li su naši podaci zaštićeni?

Jedno od ključnih pitanja jeste bezbjednost podataka. Medicinske ustanove podležu strogim zakonima o zaštiti zdravstvenih informacija. Te regulative se, međutim, ne odnose na tehnološke kompanije koje razvijaju četbotove.

To znači da slanje kompletnog medicinskog kartona vještačkoj inteligenciji nije isto što i davanje dokumentacije novom ljekaru.

Kompanije navode da se zdravstveni podaci čuvaju odvojeno i da se ne koriste za treniranje modela, kao i da korisnik mora da pristane na dijeljenje informacija. Ipak, prije unosa osjetljivih podataka važno je pažljivo pročitati uslove korišćenja, piše “eKlinika”.

Istraživanja: gdje AI griješi

Iako četbotovi mogu da tačno prepoznaju bolest u jasno opisanim, školskim primjerima, problem nastaje u realnoj komunikaciji sa ljudima.

Studija Univerziteta Oksford, u kojoj je učestvovalo 1.300 ispitanika, pokazala je da osobe koje su koristile AI za procjenu zdravstvenih scenarija nisu donosile bolje odluke od onih koji su se oslanjali na internet pretragu ili sopstveni sud.

Razlog?

Ljudi često ne unesu sve relevantne podatke. S druge strane, AI ponekad kombinuje tačne i netačne informacije u istom odgovoru, a korisnici teško razlikuju jedno od drugog.

Može li AI biti „drugo mišljenje“?

U ovom trenutku, vještačka inteligencija može da posluži kao dodatni izvor informacija, ali ne i kao zamjena za kliničko iskustvo. Neki stručnjaci savjetuju da, ako već koristimo AI, uporedimo odgovore različitih platformi. Ako se poklapaju, veća je vjerovatnoća da su informacije pouzdane.

Ipak, konačnu odluku o dijagnozi i terapiji mora da donese ljekar koji ima uvid u kompletnu kliničku sliku.

Granica između korisnog alata i opasne zamjene

Vještačka inteligencija može da nam pomogne da bolje razumijemo svoje zdravlje, da postavimo prava pitanja i da budemo aktivniji učesnici u sopstvenom liječenju. Ali postoji tanka linija između informisanja i samodijagnostikovanja.

Ako nam aplikacija daje lažan osjećaj sigurnosti, možemo odložiti odlazak ljekaru. A kod nekih bolesti, kašnjenje znači težu terapiju i lošiju prognozu. Zato je najvažnije pravilo jednostavno: koristimo AI kao alat, ali zdravlje povjeravamo stručnjacima.

Jer algoritam može da analizira podatke. Ali samo ljekar može da procijeni čovjeka u cjelini.

Pomoćnik ali ne i zamjena

I kod nas u Srbiji, sve više ljudi koristi vještačku inteligenciju za tumačenje laboratorijskih nalaza, simptoma ili terapije. Problem je što digitalna pismenost često ide brže od zdravstvene. Ako nemamo osnovno razumijevanje svog stanja, lako možemo pogrešno protumačiti odgovor četbota ili mu povjerovati bez rezerve.

U zdravstvenom sistemu u kome se na specijalistički pregled ponekad čeka nedjeljama, AI može djelovati kao brzo i dostupno rješenje. Ali on ne poznaje našu kompletnu medicinsku istoriju, ne može da nas pregleda i ne preuzima odgovornost za odluke.

Zato vještačka inteligencija može biti pomoć, ali nikako zamjena za razgovor sa izabranim ljekarom.