Tropske temperature mogu da izazovu ozbiljne komplikacije: Evo koji organi najviše trpe na vrućini

25.06.2025. | 13:42

Tropske temperature, praćene dnevnim temperaturama iznad 35 stepeni Celzijusa, mogu da štete i zdravim osobama, a posebno onima koje već imaju hronične bolesti.

Dehidracija može da izazove vrtoglavice i glavobolje, pad krvnog pritiska, nejasan vid, komplikacije sa funkcionisanjem bubrega i, u najtežim slučajevima, čak i smrtni ishod. Tegobe se mogu spriječiti zdravim navikama i primjenom odgovarajuće farmakološke terapije, a na posebnom oprezu morale bi da budu određene grupe pacijenata.

Kardiovaskularne bolesti

Tropske temperature snažno utiču na rad srca i izazivaju dodatne tegobe kod kardiovaskularnih pacijenata, navode ljekari.

– U većem riziku su osobe sa kardiovaskularnim bolestima. Pojačano znojenje može dovesti do disbalansa elektrolita i izazvati dodatne probleme, posebno kod pacijenata na terapiji diureticima – kaže dr Tomas Gut, iz Northwell’s Staten Island University Hospital.

Ljekar u hitnoj pomoći, dr Nima Majlesi, objašnjava da tropske temperature mogu da poremete normalan protok krvi do srca i potencijalno uzrokuju akutni koronarni sindrom, koji povećava rizik od srčanog udara. Tropske temperature primoravaju telo da pojačano funkcioniše kako bi se rashladilo, a ceo ovaj proces može jako da optereti rad srca. Stanje može da bude posebno kritično za pacijente sa srčanom slabošću, objašnjava dr Majlesi.

Bolesti pluća i organa za disanje

Tropske temperature opterećuju i disajne organe jer napori tela da se rashladi zahtevaju više kiseonika. Dr Gut navodi da tegobe mogu da budu izraženije kod plućnih bolesnika, posebno ako je vazduh vruć i vlažan, što sve može da izazove ubrzano i plitko disanje.

Situacija može da bude još teža za osobe na kiseoničkoj potpori, posebno ako zbog povećane potrošnje električne energije i upotrebe rashladnih klima uređaja dođe do nestanka struje.

Bolest bubrega

Dodatne tegobe moguće su i kod pacijenata sa bolestima bubrega, koji su u povišenom riziku od disbalansa elektrolita. Dr Gut kaže da kod ovih pacijenata tokom toplotnih talasa dolazi do jakih varijacija kada je u pitanju hidratacija i znojenje. Elektroliti kao što su natrijum, kalijum i hlorid bitni su za regulaciju ravnoteže tečnosti i njihov disbalans. Kada se znojimo, povraćamo ili imamo proliv, dolazi do gubitka elektrolita, koji mogu da utiču na normalno funkcionisanje tela.

Psihijatrijske bolesti

Toplotni talas može da izazove komplikacije i kod psihijatrijskih pacijenata i osoba koje koriste narkotike.

– Na primer, veći je broj smrtnih slučajeva povezanih sa upotrebom kokaina tokom toplotnih talasa – kaže dr Majlesi. Kokain je stimulans koji povećava telesnu temperaturu i dodatno opterećuje rad srca. Sličan mehanizam prati i osećaj anksioznosti kada srce ubrzano kuca.

Problemi su mogući kod svakog ko uzima lekove koji usporavaju prirodni proces hlađenja tela.

– Diuretici, lekovi za alergije i psihijatrijski lekovi mogu da dovedu do dodatnih komplikacija – rekao je Majlesi.

Toplotni udar

Dr Gut objašnjava da povišene temperature vazduha i nedovoljan unos tečnosti uzrokuju dehidraciju koja otvara vrata za simptome kao što su glavobolja, umor, mučnina. U najtežim slučajevima moguća je i konfuzija, grčenje mišića, pa čak i koma.

–Toplotni udar može da dovede do izrazito teških komplikacija, povreda usled kolapsa ili čak i smrti – upozorava dr Gut.

Toplotni udar je posledica brzog zagrevanja tela u kratkom vremenskom roku. Dolazi do prekomernog povišenja telesne temperature, iznad 40 stepeni Celzijusa, slabosti, koža je topla i suva bez znoja, puls i disanje su ubrzani. Dolazi do pada pritiska, vrtoglavice, glavobolje, mučnine, povraćanja, ponekad i gubitka svesti.

Cerebralna ishemija koja dovodi do moždanog udara česta je u uslovima izrazito visokih temperatura vazduha, upozoravaju lekari.Kako da izbegnemo komplikacije?

Tropske temperature mogu da se dobro podnesu uz redovnu terapiju kod hroničnih pacijenata i pridržavanje zdravih životnih navika kod svih osoba od 7 do 77 godina.

U toku jednog sata konzumirajte pola čaše vode ili prema uputstvu ljekara.

* Pijte napitke koji sadrže elektrolite, bez dodatka šećera
* Izbegavajte kafu, gazirana pića i alkohol.
* Boravite u hladu, u zatvorenom prostoru, u delovima dana kada su najviše temperature vazduha.
* Ukoliko morate da boravite napolju, nanesite kremu za sunčanje i pokrijte glavu.
* Rashlađujte se vodom pomoću boce sa raspršivačem.