Trka za vakcinom protiv korone: Evo favorita

24.11.2020. | 14:24
Desetine firmi od ‘startapova’ do farmaceutskih divova utrkuju se u proizvodnji sigurne i učinkovite vakcine protiv koronavirusa kako bi odgovorili na hitnu zdravstvenu potrebu i potencijalno dobro zaradili.

Pozitivni rezultati završnih ispitivanja nekoliko kandidata podstakli su nade da ipak ima svjetla na kraju pandemijskog tunela. Novi koronavirus dosad je ubio gotovo 1,4 miliona ljudi u svijetu.

Koliko ih je u pripremi?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) identificirala je do sredine novembra 48 “kandidata za vakcinu” koji su u fazi ispitivanja cjepiva na ljudima. Velik je to pomak od juna, kad je bilo 11 kandidata.

Jedanaest kandidata za vakcinu je u posljednjoj, trećoj fazi ispitivanja u kojoj se učinkovitost testira na većem uzorku ljudi, uglavnom na desetinama hiljada ljudi s nekoliko kontinenata.

Europski projekt koji predvode Oxford i AstraZeneca u ponedjeljak je objavio da je učinkovitost njihove vakcine u prosjeku 70 posto. Cjepivo se ispitivalo na 23.000 ljudi.

Kada su dobrovoljci dobili dvije visoke doze, vakcina je bilo učinkovita 62 posto, ali se učinkovitost podigla na 90 posto kada su najprije dobili malu dozu , a potom veliku.

Saopštili su da se vakcina može najmanje pola godine čuvati, transportovati i rukovati njome “na temperaturi običnog hladnjaka” i najavili planove za razvoj do tri milijarde doza  u 2021., ako pređu preostale regulatorne prepreke.

Najava je uslijedila nakon što je američko-njemački projekt Fajzera i Bionteka početkom novembra izvijestio da je učinkovitost njihe vakcine 90 posto i da nije bilo štetnih nuspojava među hiljadama dobrovoljaca.

Otad su objavili nove rezultate ispitivanja koji pokazuju da cjepivo djeluje u 95 posto slučajeva.

“Učinkovitost je bila dosljedna u svim dobnim, polnim, rasnim i etničkim demografskim skupinama”, objavila je ta kompanija.

Fajzer trenutno od američkog regulatora FDA-e traži hitno odobrenje za upotrebu vakcine  i očekuje da će do kraja sljedeće godine proizvesti 1,3 milijarde doza. .

Američka biotehnološka kompanija  Moderna takođe je ovaj mjesec objavila da je njena vakcina učinkovita gotovo 95 posto.

Moderna planira u sljedećih nekoliko nedjelja da preda zahtjev za hitno odobrenje vakcine u SAD-u i širom svijeta. Očekuje da će do kraja godine isporučiti oko 20 miliona doza vakcine u SAD-u.

Saopštili su da bi u 2021. mogli proizvesti između 500 milliona i milijardu doza vakcine.

Dodatno, smatra se da je nekoliko državnih kineskih laboratorija proizvelo obećavajuća cjepiva.

Rusija je u međuvremenu već registrovala dvije vakcine protiv covida-19, čak i prije završetka kliničkih ispitivanja.

Vrsta vakcine?

Neke metode razvoja vakcine već su isprobane, dok su ostale eksperimentalne.

Inaktivirane (mrtve) tradicionalne vakcine koriste umrtvljeni virus, koji ne može izazvati bolest, ali potiče razvoj imuniteta. Druga su atenuirana (živa) cjepiva koja koriste oslabljeni virus koji nema potencijala uzrokovati bolest, ali će potaknuti jak imunološki odgovor.

Ove vakcine djeluju kada tijelo deaktivirani patogen tretira kao stvarnu prijetnju i stvara antitijela koja ga ubijaju, a pritom ne ugrožavaju pacijenta potpunom zarazom.

Vakcine  rade tako da sojevi “virusnih vektora” unose fragmente virusne DNK u ljudske stanice, često se ‘vozeći’ u molekulama drugih virusa, piše agencija AFP.

Na primjer, virus ospica modifikovan proteinom koronavirusa, alatom kojim se SARS-CoV-2 hvata za ljudske stanice, može se iskoristiti kako bi pružio imunitet protiv covida-19.

vakcine Fajzera i Moderne temelje se na vrhunskoj tehnologiji koja koristi sintetičke verzije molekula glasničke RNK koja pretvara ljudsko tijelo u fabriku vakcina podstičući stanice da stvaraju proteine virusa koje imunološki sistem vidi kao prijetnju te ih napada.

Sigurnost na prvom mjestu 

Nedavno su zbog sigurnosnih razloga privremeno zaustavljena ispitivanja dva kandidata za vakcinu koje su proizveli Johnson & Johnson te Eli Lilly.

No to nisu nužno loše vijesti, rekao je Stephen Evans, profesor farmakoepidemiologije u Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.

“Činjenica da su ispitivanja zaustavljena trebaju ukazati na to da dobro funkcioniše nadzor sigurnosti učesnika istraživanja”, rekao je Evans.

Postavlja se pitanje koliko dugo potencijalne vakcine mogu djelovati s obzirom na nedavne slučajeve zaraze koronavirusom po drugi put.

Američki regulator FDA objavio je u  oktobru da, prije nego što odobri hitnu dozvolu bilo kojoj vakcini, želi razmotriti sve prateće podatke dva mjeseca nakon vakcinisanja.

“Ono što je u slučaju vakcine protiv covida-19 drugačije jest to što se radi o hitnoj javnozdravstvenoj krizi pa je razvoj vakcine  puno brži, a s tim i zahtjevi za potencijalno odobrenje”, istakla je Europska agencija za lijekove (EMA).

No čak ni hitnost ne može nadvladati pravila.

“Sve vakcine u Europskoj uniji se prije odobrenja procjenjuju prema istim visokim standardima kao i bilo koji drugi lijek”, saopštila je EMA.