Tri simptoma angine pektoris koje ne smijete da ignorišete: Organizam često šalje upozorenje prije infarkta

06.06.2026. | 10:27

Angina pektoris predstavlja stanje u kojem srčani mišić ne dobija dovoljno kiseonika zbog smanjenog protoka krvi kroz koronarne arterije. Upravo zato organizam šalje signale upozorenja koje ne bi trebalo zanemariti i koji mogu da sačuvaju život.

Prvi simptom: Stezanje i pritisak u grudima

Najčešći znak angine pektoris jeste osjećaj pritiska, težine ili stezanja u sredini grudnog koša. Mnogi pacijenti opisuju kao da im „nešto sjedi na grudima” ili kao da ih jaka sila pritišće iznutra.

Nelagodnost obično traje nekoliko minuta i često se javlja tokom fizičkog napora, penjanja uz stepenice, brzog hoda ili stresa. Kod pojedinih osoba bol nije oštar, već više podsjeća na pečenje ili neprijatan pritisak koji ne prolazi odmah.

Upravo ovaj simptom najčešće predstavlja prvo upozorenje da srce ne dobija dovoljno kiseonika.

Drugi simptom: Bol koji se širi u vilicu, rame i lijevu ruku

Jedan od važnih znakova angine pektoris jeste širenje bola van grudnog koša. Nelagodnost može da se prenese u lijevu ruku, rame, vrat, leđa ili donju vilicu.

Mnogi ljudi zbog toga ne posumnjaju odmah na srce, naročito kada bol liči na ukočenost mišića ili problem sa vratom i ramenima. Međutim, upravo ovakvo širenje simptoma često ukazuje na poremećen protok krvi kroz koronarne arterije. Posebno je važno reagovati ukoliko se bol javlja iznenada, pojačava tokom aktivnosti ili traje duže nego ranije.

Treći simptom: Kratak dah i pojačano znojenje

Pored bola i pritiska u grudima, organizam često reaguje osjećajem nedostatka vazduha. Kratak dah može da se javi čak i pri manjem naporu, a nerijetko ga prate hladan znoj, vrtoglavica, mučnina i nagli umor.

Ovi simptomi ukazuju da srce radi pod velikim opterećenjem i da organizam pokušava da nadoknadi manjak kiseonika. Kod nekih osoba upravo gušenje i slabost budu prvi znak upozorenja, čak i prije pojave izraženog bola u grudima.

Zašto angina pektoris ne pogađa samo starije

Iako se bolest koronarnih arterija češće dijagnostikuje posle 65. godine, stručnjaci upozoravaju da ateroskleroza počinje mnogo ranije. Masne naslage u krvnim sudovima razvijaju se godinama, često bez simptoma.

Nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, hronični stres i pušenje mogu da ubrzaju oštećenje krvnih sudova čak i kod mlađih osoba. Poseban rizik postoji kod ljudi koji imaju porodičnu istoriju srčanih bolesti, dijabetes ili visok krvni pritisak.

Zato stručnjaci naglašavaju da prevencija i redovni pregledi imaju ključnu ulogu u otkrivanju problema prije nego što dođe do ozbiljnih komplikacija, prenosi “eKlinika“.

Kada simptomi postaju hitno stanje

Angina pektoris nikada ne bi trebalo da se ignoriše, naročito ako simptomi postaju jači, traju duže ili se javljaju čak i u mirovanju.

Ukoliko bol u grudima traje više od 20 minuta, širi se ka ruci ili vilici i prati ga gušenje, potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć. Takvi simptomi mogu da ukažu na nestabilnu anginu ili početak infarkta miokarda.

Ljekari upozoravaju da je srčani udar često samo poslednja faza dugotrajnog procesa oštećenja krvnih sudova. Upravo zato rano prepoznavanje simptoma i pravovremeno liječenje mogu značajno da smanje rizik od ozbiljnih posljedica.

Savremeno liječenje daje dobre rezultate

Danas se većina oblika koronarne bolesti uspješno liječi kombinacijom terapije, promjene životnih navika i savremenih procedura poput ugradnje stenta ili bajpas operacije.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da nijedna terapija ne može da zamijeni prevenciju. Kontrola krvnog pritiska, regulacija holesterola, prestanak pušenja i redovna fizička aktivnost i dalje ostaju najvažniji koraci u zaštiti srca i sprečavanju ozbiljnih komplikacija.