Tkanine koje hlade: Šta obući kad živa u termometru skače?

11.06.2025. | 22:50

Možda ste primijetili da se neki komadi odjeće po vrućini osjećaju neprijatnije od drugih. To nije slučajnost. Nauka potvrđuje da izbor tkanine ima značajnu ulogu u tome kako tijelo reguliše toplotu.

Viša predavačica sa Odjeljenja za inženjerstvo materijala Univerziteta Swinburne u Australiji objašnjava da neki materijali pomažu tijelu da ostane rashlađeno, dok drugi uzrokuju pojačano znojenje.

Prirodne tkanine: znoj kao saveznik

Kada temperatura poraste, tijelo se znoji da bi se rashladilo. Znoj isparava i odnosi toplotu s kože. Dakle, najbolja uloga odjeće jeste da omogući isparavanje znoja – a prirodne tkanine to upravo rade.

Prema dr Salimu, biljna vlakna poput pamuka i lana sadrže celulozu – materiju bogatu hidroksilnim grupama koje vezuju vlagu. Zbog toga su hidrofilne, što znači da upijaju vlagu i ravnomjerno je raspoređuju, olakšavajući isparavanje. Rezultat?

Odjeća koja “diše”, ne lijepi se za tijelo i pruža veći osjećaj prijatnosti čak i po velikim vrućinama. Naravno, ove tkanine imaju i mane: lako se gužvaju, a u vrlo vlažnim uslovima mogu postati teške i ljepljive. Ipak, ako vam je cilj da ostanete rashlađeni – ovo je odličan izbor.

Životinjske tkanine: vuna i svila sa posebnim osobinama

Vuna i svila su prirodne tkanine životinjskog porijekla s jedinstvenim svojstvima koja mogu pružiti udobnost i po vrućinama.

Vuna je biološki razvijena da bude prijatna za nošenje. Njena vlakna su hidrofilna iznutra i hidrofobna spolja, što znači da upija znoj s kože, ali odbija vlagu spolja, zadržavajući tijelo suvim i rashlađenim.

Svila ima sposobnost regulacije temperature: hladi tijelo kad je vruće i grije kad je hladno. Iako se rjeđe koristi ljeti, zbog cijene i osjetljivosti, svila je i dalje visoko funkcionalna prirodna opcija.

Sintetika: lagana, ali manje prijatna

Sintetičke tkanine poput poliestera, najlona i akrila izrađene su od petrohemikalija. Laka su i otporna na habanje, ali ne upijaju vlagu – hidrofobne su. Znoj ostaje zarobljen, a koža postaje vlažna i pregrijana.

Pored toga, sintetičke tkanine ne dišu kao prirodne, pa u toplim i vlažnim uslovima mogu izazvati nelagodu i pojačano znojenje.

Međutim, postoje sportske sintetičke tkanine dizajnirane za odvođenje znoja – pružaju veću prozračnost tokom fizičke aktivnosti.

Polusintetika i dodatni faktori

Tkanine poput viskoze i tencela, iako se hemijski obrađuju, prave se od prirodnih sirovina poput drveta. One dišu bolje od čistih sintetika i predstavljaju srednju opciju – lagane su i udobne, a nisu potpuno prirodne.

Boja i gustina tkanja takođe igraju ulogu:

Svijetle boje reflektuju sunce i hlade tijelo

Tamne boje upijaju toplotu i povećavaju temperaturu tijela

Rijetko i labavo tkanje omogućava bolji protok vazduha

Testirajte prozračnost: podignite tkaninu prema svjetlu – ako svjetlost prolazi, tkanina vjerovatno dobro diše.

Obrada tkanine – utiče li?

Omekšivači tkanine čine prijatnijima, ali ne utiču na prozračnost, jer djeluju samo površinski.

Otpornost na gužvanje je još jedan faktor. Sintetika se slabije gužva, dok su prirodne tkanine osjetljivije, ali se mogu hemijski tretirati da budu izdržljivije. Ovi tretmani mogu začepiti mikropore u tkanini i smanjiti prozračnost.

Ako vam je cilj hlađenje, budite pažljivi sa vrstom tretmana i obradom tkanine – da ne biste izgubili ključnu osobinu: mogućnost da tkanina “diše”.