Sve više tinejdžera umire od moždanog udara: Sumnja se da je razlog ovaj napitak

28.01.2026. | 21:57

Do skoro smo vjerovali da je moždani udar normalna pojava samo kod starijih ljudi. Međutim, statistika nas demantuje. Među pacijentima sa moždanim udarom sve je više onih sa 18 i 50 godina. Iako mladi pacijenti imaju mnogo veće šanse da prežive, ishod je sve češće tragičan, a posljedice trajne.

Prof. dr Toplica Lepić, neurolog govorio je o ovoj temi:

– Moždani udar je veoma česta bolest, to je treći uzrok smrti poslije srčanih i malignih bolesti. Statistički, to jeste bolest koja se javlja češće kod starijih ljudi. Posljedica jeste na krvnim sudovima, ali se bolest nažalost javlja i kod mladih. Faktori rizika kod mladih su drugačiji. Ima dosta mladih ljudi koji obolijeevaju – tvrdi Lepić i objašnjava da li postoje simptomi za ovo oboljenje:

– Moždani udar je iznenadan događaj, on je uzrokovan izvjesnim faktorima koji do toga dovode. Najvažnije je da se brzo reaguje. Najvažniji faktori rizika su povišen krvni pritisak, određena srčana oboljenja, kao što su poremećaji srčanog ritma, anomalije u srcu. Rjeđi je udar koji nastaje izlivanjem krvi u mozak, a češći, hemijski, nastaje usljed zapušenja krvnih sudova.

 Mladi ljudi i način života

Lepić tvrdi da su energetski napitci faktor rizika, te da sadrže duplo više kofeina od šoljice kafe, a taj stimulans utiče i na kardiovaskularni sistem:

– Stimuliše rast krvog pritiska koji je jedan od najvažnijih faktora rizika za nastanak moždanog udara. Kod mladih ljudi su dosta značajna srčana oboljenja koja mogu biti i urođena, na primjer, nepotpuna pregrada između pretkomora, koja predstavlja jedan od faktora rizika. Zatim imate sistemske zapaljinske bolesti, koje predstavljaju upale koje mogu biti uzrok moždanog udara. Zatim, kovid, virusno oboljenje gdje su ljudi imali vaskularne, neurološke komplikacije. Tu spadaju i bakterijske infekcije – kaže Lepić i dodaje koje su bolesti kod mladih:

– Povišen krvni pritisak, šećerna bolest, poremećaji masnoće u krvi, holesterola i tako dalje koje su važni faktori rizika. Zatim, pušenje i upotreba alkohola.

Minus okidač za moždani i srčani udar

Specijalista opšte medicine dr Radmila Šehić objašnjava da su infarkt srca i moždani udar teška i po život opasna stanja, koja su znatno češća tokom zimskih mjeseci.

– Niske temperature dovode do sužavanja krvnih sudova, rasta krvnog pritiska i pojačanog opterećenja srca i mozga, što kod osoba s već oštećenim krvnim sudovima može izazvati zapušenje krvotoka ili nagli prekid dotoka kiseonika. Uz hladnoću, pojačan fizički napor, naročito kod sredovječnih i hroničnih bolesnika, dodatno povećava rizik od teških i fatalnih posljedica po srce i mozak – navela je ona za Kurir.

Kod problema s koronarnim krvnim sudovima simptomi mogu varirati od blage nelagodnosti u grudima, kratkog daha i osjećaja gušenja, do jakog, probadajućeg bola u grudima koji se širi ka ramenu, ruci i vratu, a može biti praćen vrtoglavicom i gubitkom svijesti, posebno ukoliko dođe do infarkta.

– Kod moždanog udara javljaju se tipični neurološki simptomi poput utrnulosti ruku ili nogu, jake glavobolje, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, poremećaja vida, a zatim i slabosti jedne strane tijela i otežanog govora. Za mozak je presudan “zlatni sat”, odnosno prvih sat vremena od pojave simptoma. Za srce su u pitanju minuti – naglasila je dr Šehić.