Stiže zimsko računanje vremena: Dani će biti kraći, ali evo zašto je to dobro

22.10.2025. | 22:59

U noći između 25. i 26. oktobra časovnici će se vratiti jedan sat unazad, što označava početak zimskog računanja vremena.

Iako mnogi žale što će dan trajati kraće, stručnjaci navode da zimsko računanje vremena ima mnogo više koristi za nas nego što mislimo – a objašnjenje leži u našoj biologiji.

Promjena sata dva puta godišnje narušava cirkadijalni ritam – naš prirodni „časovnik“ koji reguliše san, varenje i niz drugih fizioloških procesa. Ovaj poremećaj povezuje se s povećanim rizikom od gojaznosti, moždanog udara i drugih zdravstvenih problema.

Da bi uporedili kako svaka promjena vremena utiče na čovjeka, istraživači sa Stanforda analizirali su više potencijalnih scenarija – stalno ljetnje vrijeme, stalno zimsko vrijeme i sadašnji sistem dvostrukog pomjeranja sata. Rezultati su pokazali da je stalno zimsko računanje vremena najmanje štetno, jer se najviše poklapa s prirodnim kretanjem Sunca.

Suština je jednostavna: što je usklađenost između društvenog i sunčevog vremena bolja, to je lakše tijelu da funkcioniše. Ljudski organizam zavisi od svjetlosti kako bi održavao pravilan ritam sna i buđenja, a kada su ti signali poremećeni, javljaju se problemi poput nesanice, umora i poteškoća s koncentracijom.

Zimsko računanje vremena omogućava da se ovaj prirodni raspored zadrži, dok ljetnje računanje vremena vještački produžava dan, što tijelu šalje zbunjujuće signale.

Iako postoje argumenti u korist trajnog ljetnjeg računanja vremena – poput moguće uštede energije, manjeg broja saobraćajnih nesreća i boljeg raspoloženja zbog više dnevne svjetlosti – naučni podaci ipak idu u korist zimskom računanju vremena, jer bolje odražava prirodni ritam dana i noći, što pomaže tijelu da lakše održi ravnotežu.

Dok mnogi vole duge, svijetle ljetnje večeri, stručnjaci podsjećaju da bi ljetnji dani bili dugi čak i kada bi se mjerili po zimskom vremenu. Problem bi nastao zimi, kada bi trajno ljetnje računanje vremena značilo kasnije svitanje, što bi mnoge ostavilo bez prirodnog jutarnjeg svjetla koje je ključno za pravilno funkcionisanje biološkog sata.

Dakle, iako je ljetnje računanje vremena osmišljeno prije nekoliko vijekova da bi donijelo više „iskorišćenog dana“, u praksi narušava prirodne biološke procese i ne donosi nam značajne koristi, prenosi „Gardijan“. Zbog toga sve više stručnjaka podržava ideju da se u potpunosti pređe na stalno zimsko računanje vremena, koje bi donijelo stabilnost, bolji san i manje stresa za organizam, piše RT Balkan.

Konstantno mijenjanje sata dva puta godišnje proglašeno je najgorom opcijom, jer izaziva hroničan umor kod velikog broja ljudi. Studije pokazuju da tijelu može biti potrebno i do nedjelju dana da se potpuno prilagodi novom vremenu, što u tom periodu povećava rizik od saobraćajnih nezgoda, srčanih udara i grešaka na poslu.

Gdje se u svijetu pomjera sat, a gdje ne

Danas čak 110 od 192 države u svijetu primjenjuje prelazak s ljetnjeg na zimsko računanje vremena (najviše države u Evropi i Sjevernoj Americi), dok se ne primjenjuje u Rusiji, Kini, Japanu, Južnoj Koreji i većini afričkih zemalja. Bjelorusija i Gruzija takođe su se odlučile za stalno isto vrijeme tokom cijele godine, prenosi „Nešnal džiografik“.

U Evropi se rasprava o ukidanju ljetnjeg vremena vodi godinama, ali odluka još nije donijeta. U Srbiji još nije donesen zakon o ukidanju promjene vremena.

Island je izuzetak – zbog ekstremnih razlika u dužini dana i noći tokom godine, ova praksa mu ne donosi korist. Zemlje na ekvatoru, gdje ima približno isto dnevnog svjetla tokom godine, nemaju razlog da pomjeraju sat, dok se u SAD vrijeme ne mijenja samo u Arizoni i na Havajima, dok sve ostale savezne države prelaze na ljetnje i zimsko vrijeme.

Finska je više puta pozivala na ukidanje ove prakse nakon što je 70.000 građana potpisalo peticiju, jer razlike u dužini dana značajno variraju – u Finskoj dan u junu traje 18,5, a u decembru samo 5,5 sati, dok u Grčkoj ljeti dan traje 14,5, a zimi 9,3 sata. Dakle, iako su obje zemlje u istoj vremenskoj zoni, efekat ljetnjeg računanja vremena nije isti.