Štitna žlijezda: 10 mitova u koje ne treba da vjerujemo, tvrde ljekari

12.07.2025. | 10:31

Neke tegobe mogu biti posljedica bolesti štitne žlijezde, ali se češće javljaju zbog stresa, nedostatka sna i loše ishrane.

Štitna žlijezda (štitasta) reguliše proizvodnju hormona koji utiču na skoro sve dijelove našeg tijela. Uočava se da ova mala žlijezda postaje sve češći zdravstveni problem kod velikog broja građana. Istovremeno, sve je više mitova, uglavnom neistina, koje prate promjene u radu štitne žlijezde.

Osjećaj umora i dobijanje na tjelesnoj težini

Osjećaj umora, dobijanje na tjelesnoj težini, opadanje kose i loša koncentracija ne moraju uvijek da budu simptomi hipotireoze. Ljekari napominju da ove tegobe mogu da budu posljedica bolesti štitne žlijezde, ali češće su posljedica starenja, stresa, nedostatka sna i loše ishrane.

Mnoge osobe osjećaju ove probleme kao dio procesa starenja. Slični simptomi javljaju se i kod pacijenata koji se liječe od karcinoma, smatra endokrinolog dr Nupur Kikani.

Štitna žlijezda „ne podnosi“ ovo povrće

Još jedan dosta rasprostranjen i netačan mit jeste da osobe sa poremećajem funkcije štitne žlijezde moraju da izbjegavaju određene vrste povrća. Istina je da se pacijentima sa određenim vrstama karcinoma štitne žlijezde savjetuje da se povremeno pridržavaju dijete sa niskim sadržajem joda – uglavnom dok traje dijagnostika i liječenje radioaktivnim jodom. Svima ostalima preporučuje se zdrava i uravnotežena ishrana.

– Često se napominje da brokoli, karfiol, prokelj i kelj mogu da ometaju funkciju štitne žlijezde. Međutim, ovo povrće je dio zdrave ishrane. Savjet pacijentima jeste da navedeno povrće konzumiraju, ali umjereno – kaže dr Kikani.

Ove namirnice sadrže vrijedna antioksidativna jedinjenja i djeluju antiinflamatorno. Stručnjaci savjetuju da se koriste termički obrađene i u umjerenim količinama.

Suplementi

Vlada vjerovanje da se neke nepravilnosti u radu štitne žlijezde mogu regulisati upotrebom suplemenata koji se mogu kupiti bez recepta. Stručnjaci napominju da mnogi od tih suplemenata nisu dovoljno regulisani i da ne postoji jak nadzor nad njihovom upotrebom. Malo je podataka o njihovom dugoročnom djelovanju. Preporuka je da se ne koriste bez nadzora ili saglasnosti ljekara.

Jod

Smanjena aktivnost štitne žlijezde ne može se riješiti jednostavnom primjenom suplemenata joda. Ljekari kažu da je ovo neistinit mit. Promjena načina ishrane neće značajno uticati na funkciju štitne žlijezde, a moguće su i komplikacije ukoliko se suplementi joda uzimaju bez nadzora ljekara. Ishrana bogata jodom u opštoj populaciji ne djeluje preventivno, već može dovesti do poremećaja rada štitne žlijezde – zato se ne savjetuje.

Nedostatak joda je danas rijedak jer se kuhinjska so u Srbiji jodira, a joda ima i u mliječnim proizvodima, jajima, morskim plodovima, orasima, lješnicima i pečurkama.

Hipotireoza i ultrazvuk

Pogrešna je pretpostavka da je pacijentima sa hipotireozom obavezno potreban ultrazvučni pregled. Stručnjaci naglašavaju da je ultrazvuk neophodan u slučaju pojave čvorića u štitnoj žlijezdi ili drugih problema koji zahtijevaju dodatnu dijagnostiku. Većini osoba sa hipotireozom ultrazvuk nije rutinski potreban.

Štitna žlijezda – Skrining

Postoji vjerovanje da bi trebalo uraditi pregled štitne žlijezde iako ne postoje simptomi, kako bi se otkrio mogući karcinom. Ljekari, međutim, navode da ne postoje preporuke za skrining ultrazvukom ili CT-om kod osoba bez simptoma. Godišnji sistematski pregled obično je dovoljan za osobe koje nemaju simptome niti faktore rizika. Ne postoji rutinski skrining za ovu vrstu raka.

Sve vrste karcinoma štitne žlijezde su iste

Ljekari napominju da postoji više vrsta karcinoma štitne žlijezde. Liječenje najčešćeg – papilarnog raka – značajno se razlikuje od terapije za anaplastični ili medularni karcinom.

Anaplastični karcinom je rijedak, agresivan i brzorastući oblik raka koji se teško liječi – najčešće kombinacijom operacije, hemioterapije i zračenja. Medularni rak štitne žlijezde često se otkriva u limfnim čvorovima, plućima ili jetri prije nego što se primijeti kvržica na samoj žlijezdi. Spada u rijetke oblike raka.

Upotreba agonista GLP-1 receptora

Smatra se da osobe sa rakom štitne žlijezde ne smiju da koriste agoniste GLP-1 receptora za liječenje gojaznosti ili dijabetesa tipa 2. Endokrinolog dr Steven P. Weitzman sa MD Anderson Cancer centra navodi da se ovi lijekovi ne preporučuju osobama sa ličnom ili porodičnom istorijom medularnog karcinoma štitne žlijezde ili multiple endokrine neoplazije. Međutim, ovo ograničenje se ne odnosi na sve vrste raka štitne žlijezde.

Rak štitne žlijezde ne zahtijeva dugotrajnu postoperativnu terapiju

Nije tačno. Pacijentima je često potrebna dugotrajna terapija i njega nakon liječenja raka štitne žlijezde. Pojedini pacijenti moraju do kraja života da uzimaju sintetički hormon štitne žlijezde. Neophodni su i redovni pregledi radi praćenja eventualnih znakova recidiva.

Rak štitne žlijezde ne može da se liječi

Ljekari naglašavaju da je ova tvrdnja potpuno netačna i predstavlja veliki mit. Većina karcinoma štitne žlijezde može uspješno da se liječi. Ishod liječenja zavisi od vrste i stadijuma raka, kao i od opšteg zdravstvenog stanja pacijenta. Kod nekih osoba rak može da ostane neaktivan i da nikada ne zahtijeva liječenje.