Šta izaziva bronhijalnu astmu i kako se uspješno liječi?
19.05.2025. | 22:24Bronhijalna astma je hronično oboljenje disajnih puteva koje pogađa milione ljudi širom svijeta. Procjene pokazuju da 5–10% globalne populacije živi sa ovim stanjem.
U osnovi bolesti nalazi se trajno zapaljenje disajnih puteva, povećana osetljivost bronhija i povremene epizode otežanog disanja usljed suženja disajnih kanala.
Astma može imati alergijsku ili nealergijsku osnovu, a simptomi variraju u zavisnosti od stepena kontrole bolesti – mogu biti povremeni ili prisutni svakodnevno, piše za Stetoskop.info prof. dr Branislava Milenković je specijalista interne medicine, pulmolog.
Bronhijalna astma je hronično oboljenje disajnih puteva koje pogađa milione ljudi širom svijeta. Procjene pokazuju da 5–10% globalne populacije živi sa ovim stanjem.
U osnovi bolesti nalazi se trajno zapaljenje disajnih puteva, povećana osjetljivost bronhija i povremene epizode otežanog disanja usljed suženja disajnih kanala.
Astma može imati alergijsku ili nealergijsku osnovu, a simptomi variraju u zavisnosti od stepena kontrole bolesti – mogu biti povremeni ili prisutni svakodnevno, piše za Stetoskop.info prof. dr Branislava Milenković, specijalista interne medicine i pulmolog.
Koji su najčešći simptomi bronhijalne astme?
Osobe koje imaju astmu često se žale na:
-otežano disanje – naročito tokom fizičke aktivnosti ili noću,
-uporan kašalj,
-sviranje ili pištanje u grudima,
-osjećaj zamaranja i slabiju toleranciju napora.
Simptomi se obično javljaju u talasima i mogu biti izraženiji u određenim godišnjim dobima, pri kontaktu s alergenima ili u stresnim situacijama.
Kako se dijagnostikuje bronhijalna astma?
Dijagnoza se postavlja na osnovu:
-detaljnog razgovora s pacijentom o tegobama,
-kliničkog pregleda pluća – gdje se mogu čuti karakteristični zvuci (wheezing),
-funkcionalnih testova pluća – prije svega spirometrije kojom se mjeri protok vazduha i kapacitet pluća, uz praćenje promjena nakon primjene bronhodilatatora (tzv. “Ventolinski test”).
Uzroci nastanka bronhijalne astme
Najčešći uzrok bronhijalne astme je alergija na supstance prisutne u okruženju poput:
-kućne prašine,
-polena,
-buđi ili dlaka kućnih ljubimaca.
Iako nije uvijek jasno zbog čega dolazi do trajnog zapaljenja i preosjetljivosti disajnih puteva, zna se da određene osobe imaju genetsku predispoziciju (atopiju) za razvoj bolesti.
Način liječenja bronhijalne astme
Terapija se temelji na upotrebi lijekova za inhalaciju – takozvanih pumpica. Prvi korak je kontrola zapaljenskog procesa u disajnim putevima pomoću inhalacionih kortikosteroida. U zavisnosti od težine simptoma, mogu se dodavati i:
-bronhodilatatori,
-lijekovi protiv upale,
-biološka terapija (kod težih oblika).
„Pravovremena i redovna terapija značajno poboljšava kvalitet života”, naglašava prof. dr Milenković.
Šta se dešava ako se astma ne liječi?
Kod blažih oblika, terapija se primjenjuje po potrebi. Međutim, kod umjerenih i težih formi bolesti, svakodnevna terapija je ključna za normalno funkcionisanje.
Bez odgovarajućeg liječenja, astma može ozbiljno narušiti sposobnost disanja, ograničiti svakodnevne aktivnosti i, u rijetkim slučajevima, dovesti do teških komplikacija, pa čak i smrtnog ishoda.
Da li se astma može spriječiti?
„Trenutno ne postoji način da se pojava astme u potpunosti spriječi, posebno kod osoba sa genetskom predispozicijom. Ipak, izbjegavanje poznatih okidača i dosljedna primjena terapije mogu omogućiti potpunu kontrolu bolesti – tako da simptomi budu minimalni ili potpuno odsutni”, ističe prof. dr Milenković.
