Šta bi trebalo da jedete dan prije vađenja krvi: Mnogi prave ove greške koje utiču na nalaz

28.01.2026. | 09:43

Vađenje krvi jedna je od najčešćih dijagnostičkih procedura i često predstavlja prvi korak u otkrivanju različitih bolesti i poremećaja, ali i u rutinskim preventivnim kontrolama. Krvna slika pomaže u praćenju hroničnih oboljenja, otkrivanju metaboličkih poremećaja, nutritivnih nedostataka i procjeni hormonskog statusa. Stručnjaci savjetuju da bi svako trebalo bar jednom godišnje da provjeri krvnu sliku, a u nekim slučajevima i češće.

Krv se najčešće uzima u jutarnjim satima, na prazan stomak. Sam postupak je kratak, a nakon toga se može normalno nastaviti sa svakodnevnim obavezama. Ipak, da bi rezultati bili što precizniji i vjerno odražavali stvarno zdravstveno stanje, veoma je važna pravilna priprema prije vađenja krvi.

Posebnu pažnju treba obratiti na ishranu i piće koje konzumiramo dan ili veče prije analize. U suprotnom može doći do privremenih odstupanja u vrijednostima pojedinih parametara, što može dovesti do pogrešnih procena ili potrebe da se analiza ponovi.

Cilj pripreme je da se obezbijede što ujednačeniji uslovi u kojima se uzima uzorak. Na primjer, obrok bogat mastima može povisiti nivo triglicerida, dok će hrana konzumirana neposredno prije vađenja krvi uticati na povećanje glukoze. Alkohol i cigarete takođe mogu značajno izmijeniti nalaze, dok nedovoljan unos tečnosti može otežati samo vađenje krvi.

Savjet

Dan prije vađenja krvi preporučuje se uobičajena, uravnotežena ishrana, bez dijeta, detoks programa ili naglih promjena u načinu ishrane. Cilj nije „popraviti“ nalaze, već dobiti realnu sliku zdravstvenog stanja.

Obroke treba rasporediti kao i inače, bilo da jedete tri, četiri ili pet puta dnevno. Birajte lakšu, umjereno masnu hranu i izbjegavajte prejedanje, naročito u večernjim satima. Večera bi trebalo da bude lagana i pojedena najmanje dva do tri sata prije spavanja. Idealno je da polovinu tanjira čini povrće, jednu četvrtinu proteini, a preostalu četvrtinu složeni ugljeni hidrati.

Na primjer, riba sa povrćem i kinoom, uz malu količinu maslinovog ulja, predstavlja dobar izbor.

Vodu treba piti tokom cijelog dana u manjim količinama, kako bi se izbjegla dehidratacija. Uveče treba izbjegavati tešku, masnu i jako začinjenu hranu, kao i obilne porcije i deserte.

Preporuka je da se najmanje jedan dan prije vađenja krvi u potpunosti izbegava alkohol, jer on može značajno poremetiti laboratorijske nalaze, utičući na jetrene enzime, nivo triglicerida, šećer u krvi i hidrataciju organizma.

U većini slučajeva savetuje se pauza od hrane u trajanju od osam do dvanaest sati prije vađenja krvi, što se uglavnom postiže tokom noći, posebno ako se analiza radi rano ujutru. Ako se krv vadi kasnije tokom dana, ponekad je potrebno ispoštovati ovu pauzu, naročito kada se ispituju glukoza, masnoće u krvi, kao i pojedini metabolički i hormonski parametri.

Često pitanje je da li je dozvoljeno popiti kafu prije vađenja krvi. Iako kafa ne sadrži kalorije, njene aktivne supstance mogu uticati na nivo šećera u krvi, krvni pritisak i hormone stresa. Kafa na prazan stomak generalno se ne preporučuje, jer može povećati nivo kortizola. Zato je najbolje sačekati da se vađenje krvi obavi, zatim doručkovati i tek onda popiti kafu. (NovostiMagazin)