Simptomi koji ukazuju na bolesti arterija: Ako se ne liječe, dovode do moždanog i srčanog udara

09.09.2023. | 09:36

Kod bolesti perifernih arterija dolazi do sužavanja sudova i smanjen je dotok krvi do udova, uglavnom do nogu, zbog nagomilavanja masnih naslaga u arterijama. Takva suženja mogu smanjiti dotok krvi u srce i mozak.

Ako imate simptome bolesti perifernih arterija, možda će vam trebati određeni medicinski tretman. To mogu biti lijekovi koji sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka, snižavaju krvni pritisak i holesterol i kontrolišu bol i druge simptome.

Faktori koji povećavaju rizik od razvoja bolesti perifernih arterija uključuju pušenje, dijabetes, gojaznost (indeks tjelesne mase veći od 30), visok krvni pritisak, visok holesterol, starenje (posebno poslije 50 godina) i porodičnu istoriju bolesti perifernih arterija, srce bolest ili moždani udar.

Ljudi koji puše ili imaju dijabetes su u najvećem riziku od razvoja bolesti perifernih arterija zbog smanjenog protoka krvi, prema klinici Mejo.

Kod bolesti perifernih arterija dolazi do sužavanja sudova i smanjen je dotok krvi do udova, uglavnom do nogu, zbog nagomilavanja masnih naslaga u arterijama. Takva suženja, osim što izazivaju probleme u nogama, takođe mogu smanjiti dotok krvi u srce i mozak. Ako primjetite neke od dole navedenih promjena na nogama, možda nije loša ideja da se obratite ljekaru.

Simptomi bolesti perifernih arterija su:

– sjajna koža na nogama
– bolni grčevi u kukovima (jednom ili oba), u butinama ili u mišićima listova, nakon određenih aktivnosti, kao što su hodanje ili penjanje uz stepenice
– utrnulost ili slabost u nogama
– hladnoća u jednoj potkoljenici ili stopalu, posebno u poređenju sa drugom stranom
– rane na prstima, stopalima ili nogama koje ne zarastaju
– promjena boje nogu
– sporiji rast noktiju na nogama
– nema pulsa ili je slab puls na nogama ili stopalima
– erektilna disfunkcija kod muškaraca

Klinika Mejo napominje da liječenje bolesti perifernih arterija ima dva glavna cilja:

– Upravljanje simptomima, kao što je bol u nogama, tako da pacijent može da nastavi sa normalnim fizičkim aktivnostima.
– Zaustavljanje progresije ateroskleroze u cijelom tijelu kako bi se smanjio rizik od srčanog i moždanog udara.

Prije svega, važno je promijeniti neke životne navike kako bi se rizik od razvoja komplikacija sveo na minimum. Na primer, ako pušite – prestanite, ili ako bolujete od dijabetesa, držite to pod kontrolom. Takođe, hranite se zdravo, redovno vježbajte, gubite višak kilograma i trudite se da živite pod što manje stresa.

Postoje i intervencije na krvnim sudovima koje pomažu – angioplastika i aterektomija.

Angioplastika je procedura koja se koristi za otvaranje začepljenih sudova umetanjem malog balona u sud preko katetera, koji se zatim naduvava na mestu suženja. Ovo se često kombinuje sa postavljanjem male žičane mreže – stenta koji kasnije drži arteriju otvorenom, odnosno smanjuje mogućnost ponovnog sužavanja.

Aterektomija je postupak uklanjanja naslaga iz arterija koje ometaju protok krvi. Kada se ove naslage uklone, arterija se širi i cirkulacija se poboljšava.

Ateroskleroza se može javiti u bilo kom dijelu tijela

Ateroskleroza je suženje i zadebljanje arterija, a razvija se godinama bez izazivanja simptoma. Može se pojaviti u bilo kom delu tela. Ako se pojavi u blizini srca, govorimo o koronarnoj bolesti, ako se pojavi, na primjer, u nogama, govorimo o oboljenju perifernih arterija. Do sužavanja i zadebljanja arterija dolazi usled nagomilavanja masnog materijala, holesterola i drugih materija na zidovima krvnih sudova. Ove naslage se nazivaju plak. Puknuće plaka može dovesti do srčanog ili moždanog udara – kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Prema nekim procjenama, oko 17,5 miliona ljudi širom sveta svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti, a 80 odsto je u zemljama sa srednjim i niskim prihodima. Kardiovaskularne bolesti su uglavnom uzrokovane aterosklerozom – promjenama, oštećenjima i naslagama na zidovima arterija.

“Svaka bolest srca, vaskularna oboljenja mozga ili oboljenja krvnih sudova mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešća kardiovaskularna oboljenja uključuju koronarne bolesti srca (npr. srčani udar) i cerebrovaskularne bolesti (npr. moždani udar). Kontrola faktora rizika kao što su ishrana, fizička aktivnost, upotreba duvanskih proizvoda i kontrola krvnog pritiska mogu smanjiti rizik od ovih bolesti”, kažu u HZJZ.