Šebalj upozorava vozače na ljetne vrućine: Auto za 10 minuta dostiže 45 stepeni

30.07.2026. | 15:24 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Dovoljno je da napolju bude 25 stepeni, a u unutrašnjosti automobila ostavljenog na suncu za dvadesetak minuta može da se dostigne 38 stepeni.

Tokom velikih vrućina, ako je temperatura vazduha 36 stepeni, za samo deset minuta automobil ostavljen na suncu zagrije se na 45, nakon 30 minuta već je na 55, a poslije 60 minuta u kabini je više od 60 stepeni.

Istraživanja su u parkiranim vozilima zabilježila maksimalne temperature od 41 do 76 stepeni Celzijusa, a tokom vedrih ljetnih dana prosjek se približavao 68 stepeni. Kabina može biti i više od 20 stepeni toplija od spoljnog vazduha.

Ne sjedajte odmah u užaren automobil

Ne zagrijava se samo vazduh. Užare se sjedišta, upravljač, komandna tabla, stakla i obloge, pa još neko vrijeme zrače toplotu i nakon uključivanja klima-uređaja. Juraj Šebalj, jedan od najiskusnijih hrvatskih reli vozača, takve je uslove imao priliku da upozna od zagrebačkog asfalta do pustinjskih trka Dakar relija.

“Važno je rashladiti automobil prije ulaska jer je ta prva minuta pakao” kaže Šebalj.

Ne treba odmah sjesti, zatvoriti vrata i očekivati da klima riješi problem. Automobil je prvo korisno otvoriti i kratko provjetriti; neki spuštaju prozore i otvaraju prtljažnik. Međutim, Šebalj na sjedištu drži peškir koji mu, kako kaže, ublažava dodir sa užarenom površinom i upija prvi znoj sa leđa.

“Svatko ima svoj ritual. Ja ne sjedam u automobil iste sekunde. Malo ga raspušem tako da uključim klimu na najjaču postavku”, objašnjava on.

Kako pravilno rashladiti automobil prije vožnje?

HAK pritom savjetuje sličan redoslijed: prvo otvoriti vrata i prozore, potom ih zatvoriti i uključiti klimu. Unutrašnju recirkulaciju korisno je uključiti nekoliko minuta kako bi sistem hladio vazduh koji je već u kabini, a zatim ponovo pustiti dovod spoljnog vazduha. Ventilacione otvore bolje je usmjeriti nagore nego direktno u lica putnika.

Problem je, kaže Šebalj, što vazduh može relativno brzo da se rashladi, ali unutrašnjost automobila i dalje grije.

“Cijeli je automobil iznutra užaren na 60 ili 70 stupnjeva. Sve je poput radijatora. Nekada treba deset ili dvadeset minuta da se istemperira i prestane toliko isijavati”, upozorava Šebalj, prenosi Jutarnji.hr.

Mjerenja potvrđuju da se sjedišta tokom hlađenja hlade sporije od vazduha. To se posebno osjeća na kratkim relacijama: klima tek počne ozbiljnije da djeluje, a vožnja je već završena. Nakon početnog hlađenja temperaturu treba podesiti umjereno, a vazduh usmjeriti mimo lica, ruku, nogu i zglobova.

Ne usmjeravajte hladan vazduh direktno u tijelo

“Ako nam klima puše izravno u zglobove, može izazvati upalne efekte, tako da preporučujem puhanje usmjeriti u prostor kabine, a ne u vozača i putnike”, govori Šebalj.

HAK upozorava da ni sa hlađenjem ne treba pretjerivati. Nagli izlazak iz izrazito rashlađene kabine na spoljašnju temperaturu od 40 stepeni može izazvati slabost, omaglicu, drhtavicu i lupanje srca.

Šebalj domaće vrućine posmatra iz perspektive čovjeka koji je vozio u znatno ekstremnijim uslovima. U Dubaiju i drugim dijelovima Bliskog istoka, kaže, viđao je ljude koji automobil ne gase ni kada odlaze na sastanak kako bi klima nastavila da radi.

“Tamo je 50 stupnjeva. Kod nas se temperatura ipak samo malo igra”, kaže Šebalj.

To nije preporuka da se vozilo ostavlja uključeno bez nadzora, već ilustracija koliko ekstremna vrućina mijenja svakodnevne navike. Kod nas vozači često očekuju da klima za nekoliko trenutaka poništi sate provedene na suncu, ali automobilu je jednostavno potrebno vrijeme.

Šebalj se prisjeća pustinjskih trka na kojima je satima bio zakopčan u zaštitno odijelo, sa rukavicama i kacigom.

“Cijelo vrijeme pijem. To je jedini način na koji se mogu rashladiti. Oznojiš se, odijelo se natopi i taj te znoj zapravo hladi”, govori Šebalj.

Vrućina utiče i na bezbjednost vožnje

Voda nije samo pitanje udobnosti. HAK upozorava da vrućina i nedovoljna hidratacija pogoršavaju koncentraciju, reflekse i rasuđivanje. Prema podacima koje prenosi, pri temperaturi od 35 stepeni mogućnost greške u saobraćaju raste za 30 odsto. Umor, vrtoglavica, glavobolja, grčevi i jaka žeđ znak su da treba stati, odmoriti se i rashladiti.

“Mi smo jedine životinje u svemiru za koje znamo da se znoje. Imamo najbolji sustav hlađenja vodom, najbolji sustav hlađenja u svemiru“, otkriva Šebalj uz poziv svima da uz malo strpljenja i mnogo vode mogu da uživaju u ljetu.

Praktičan postupak zato nije komplikovan: otvoriti automobil i izbaciti vreo vazduh, zatvoriti prozore, uključiti snažno hlađenje i kratku recirkulaciju, zatim temperaturu podesiti umjereno i vazduh usmjeriti mimo tijela. Automobilu pritom treba dati vremena da ohladi i površine, a ne samo vazduh.